Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K48
Oblast: Povrtarstvo
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Branislav Gligorevic
Nadzada Kosovic
Smiljka Vukasinovic
Povrće je zajednički naziv za kultivisane biljke ili njihove delove koje se koriste za ljudsku ishranu. Za jelo se priprema na različite načine. Upotrebljava se i kao sveže i kao konzervisano.[1] Bogato je ugljenim hidratima i belančevinama, a na njihov ukus prvenstveno utiču eterična ulja. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, a malim količinama masnoće, u prehrani ima neprocenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala se razlikuje među vrstama i popdnebljima u kojima to povrće uspeva. Termin povrće se koristi pretežno u kulinarstvu. U biologiji podela na voće i povrće ne postoji, jer se u ishrani koriste raličiti biljni organi (plodovi, semena, korenje, podzemna i nadzemna stabla, listovi i cvetovi) pa ih nije moguće klasifikovati u iste kategorije.
Originalno, povrće je bilo sakušljano iz divljine u zajednicama lovaca-sakupljača, a sa kultivacijom se počelo u nekoliko delova sveta, verovatno tokom perioda od 10.000 p. n. e. do 7.000 p. n. e, kad je novi poljoprivredni način života razvijen. U početku su kultivirane biljke koje su rasle lokalno, ali su vremenom putem trgovine egzotični usevi iz drugih krajeva razmenjivani i dodavani domaćim tipovima. U današnje vreme, većina povrća se uzgaja širom sveta koliko god to klimatski uslovi dozvoljavaju, i usevi mogu da budu kultivisani u zaštićenim okruženjima na manje podesnim lokacijama. Kina je najveći proizvođač povrća. Globana trgovina poljoprivrednim proizvodima omogućava korisnicima da kupe povrće uzgojeno u udaljenim zemljama. Opseg produkcije varira od poljoprivrednih gazdinstava koja zadovoljavaju potrebe svoje familije za hranom, do poljoprivrednih firmi sa ogromnim površinama zemljišta i namenskim usevima. U zavisnosti od tipa povrća, žetvi useva sledi gradiranje, skladištenje, obrada i marketing.
Povrće može da se jede bilo sirovo ili kuvano, i ima važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Ono uglavnom ima nizak sadržaj masnoća i ugljenih hidrata, i bogato je vitaminima, mineralima i dijetetskim vlaknima. Mnogi nutricionisti podstiču ljude da konzumiraju dosta voća i povrća, pet ili više porcija dnevno često se preporučuje...