Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

OKVIR ZA MRŽNJU - Ivan Aralica

Roman Okvir za mržnju napisan je i objavljen 1987. godine. Autor je u ovome djelu ocrtao jednu sredinu u kojoj su strukture bile tako složene da su pogodovale stvaranju i razvoju osjećaja mržnje. Time je pokazao da zapravo svako vrijeme i svako ljudsko društvo ima svoje okvire za mržnju, odnosno svoje grešne strukture.

Karakterizira se kao novopovijesni roman – interes je na malim životnim pričama. Više nije bilo junaka kao takvih, već su “junacima” postali obični ljudi, s vrlinama i manama, prikazani u svako doba dana.

Pripovjedač je sveznajući i potpuno vlada situacijom. Radnja se smješta u poslijeratno razdoblje (kraj 40-ih i početak 50-ih godina): nova vlast očajnički nastoji stvoriti neki vlastiti identitet, nove teorije. Tako u školstvo kao nastavnike uvode ljude koji se ne osjećaju dobro na tom mjestu, ljude kojima je naloženo ondje predavati, što već u početku unosi dozu nestabilnosti u cijelu situaciju. Takvo stanje događaja dovodi do sukoba različitih mišljenja te sukoba između sela i grada.

Unutar fabule, koja je većinom složena kronološki, nalaze se umetci podradnje (npr. životnih priča određenih likova), kratkih priča iz novinskih članaka i slično.

Ideologija toga vremena formirana je tako da su oni vrijedni i sposobni prikazani kao problematične jedinke, sklone sukobu te kao protivnici mira i poretka. Prikazana je i očita neravnopravnost toga vremena između grada i sela.

Temelj romana je sukob u Učiteljskoj školi i domu, kada je djeci siromašnih seljaka onemogućeno školovanje. Država im više ne želi plaćati troškove obrazovanja, a njima ne preostaje ništa drugo nego povratak kući.

Likovi su podijeljeni na nastavnike i učenike, a autor je povremeno u radnju ubacio i nekog od predstavnika vlasti. Glavni lik je Martin Kujundžić, a prate ga njegovi prijatelji: Čipina, Babe, Klepa i Dokoze. Političaru i ideologu Vinku Maglici nije drag Martin, dok se s druge strane pedagog Božić trudi ostati nezavisnim i podržava Martina, najboljeg učenika. No, Martin čini veliku grešku. Poslao je pismo svom stricu u Knin, a nakon brojnih zapleta, Radojica Duvančić pokušava učiniti pravu stvar i riješiti slučaj. Ipak, Maglica čini ono što Radojica Duvančić nije mogao – Martina je učinio državnim neprijateljem i time je okvir za mržnju završen.

Autor je pokušao predočiti i ideju dvoličnosti kroz lik Martina koji je bio podijeljen na dvije strane. Pokušavao je zadovoljiti obje, ali ne uspijeva. Maglica isključuje Martina iz škole i omladinske organizacije, a uz to priređuje mu i ritual kojim bilo tko može njime raditi što god želi – udarati ga, pljuvati, iživljavati se na njemu i psovati mu. Time je opisan život jednog pojedinca koji je postepeno, a na kraju i naglo, gubio svoju vrijednost.

Osim spomenutog, bitna je i tradicija. Krce u jednog trenutku izgovora: “Ljudi, znate li što radite:”, što podsjeća na molitvu koju je Isus Krist molio kod svog smaknuća.

Iako prikazan pomalo kao lik iz sjene, Eduard Božić ima veliko značenje. Naime, kroz njega progovara i sam autor (prosvjetni radnik i pedagog), a on zapravo i prati sudbinu djece kroz bilješke Božića.

U mržnji je skriven strah. Mržnja je osveta kukavice za pretrpljeni strah.
Potresna priča o učiteljskoj školi i učeničkom domu u Kninu u vrijeme ideološkog terora komunističke vlasti nakon 1948. u svome središtu ima sudbinu učenika Martina Kujundžića i nakazni školski sustav u kojemu je naobrazba podvrgnuta efikasnom nadzoru represivnih organa vlasti, koji diktate nazivaju demokracijom, a zastrašenost i slobodom.
Priča o vremenu u kojoj je laž bila posvećena istina. U tu se istinu nije smjelo posumnjati... (less)

Mladost Zagreb 1990 Tvrdi povez 291 str

D.S.