| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1985
ISBN: 275
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Jovan Đorđević
Izdavač: Radnička štampa, Beograd
Godina: 1985
Obim: 188 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.
Knjiga „Otvoreno društvo“ autora dr Jovana Đorđevića objavljena je 1985. godine u izdanju izdavačke kuće Radnička štampa iz Beograda. Ova stručna monografija iz oblasti političkih nauka i sociologije primarno se bavi temama javnog mnjenja, sistema informisanja i uloge javnosti u savremenom i samoupravnom društvu.
Delo se sastoji iz uvoda, šest poglavlja koja obrađuju teme javnog mnjenja, informisanja, politike i samoupravljanja, kao i registra pojmova i imena.
Dr Jovan Đorđević (1908–1989) bio je jedan od najistaknutijih jugoslovenskih pravnika, politikologa i ustavotvoraca 20. veka. Kao dugogodišnji profesor, akademik i sudija, ostavio je dubok trag u razvoju pravne misli, teorije države i sociologije na prostorima bivše Jugoslavije.
Rođen je u uglednoj beogradskoj porodici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu (1931), a potom je doktorirao na pariskoj Sorboni (1933), gde je bio i stipendista prestižne Rokfelerove fondacije.
Nakon oslobođenja, 1945. godine postao je prvi dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, a od 1946. radio je kao redovni profesor. Takođe, bio je jedan od osnivača Fakulteta političkih nauka u Beogradu i pridruženi profesor na Sorboni u Parizu. Obavljao je visoke pravosudne funkcije — bio je sudija Ustavnog suda Jugoslavije i predsednik Ustavnog suda Srbije.
U istoriji je ostao zapamćen kao ključni pravni stručnjak koji je oblikovao posleratni ustavni i društveni poredak. Aktivno je radio na pisanju svih ključnih ustavnih akata i zakona, uključujući i istorijski Zakon o samoupravljanju iz 1950. godine, koji je uveo koncept društvene svojine kao alternativu sovjetskom državnom modelu.
Zbog svog naučnog doprinosa izabran je za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), a bio je član i svih ostalih jugoslovenskih akademija nauka i umetnosti. Bio je počasni doktor nauka Univerziteta u Strazburu i dobitnik najviših državnih priznanja, među kojima su Nagrada AVNOJ-a (1968) i Oktobarska nagrada Beograda (1961).