pregleda

Popović - Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje


Cena:
990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (433)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 731

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2002
ISBN: 73
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor: Mihailo V. Popović
Izdavač: Plato, Beograd
Godina: 2002
Obim: 162 str.

U knjizi se nalazi posveta autora.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.

Knjiga „Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje“ je delo poznatog srpskog sociologa i profesora Mihaila V. Popovića (1925–2011), objavljena 2002. godine u izdanju izdavačke kuće Plato iz Beograda.

Knjiga predstavlja sociološko-političku analizu ključnih društvenih i istorijskih događaja koji su zadesili prostor bivše Jugoslavije i Srbiju tokom devedesetih godina prošlog veka i početkom dvehiljaditih. Sastoji se od radova koje je autor ranije objavljivao u stručnim časopisima i dnevnim listovima, dopunjenih novim odeljcima i pismima.

Knjiga je podeljena na tri glavne celine:
1. Društveni determinizam i njegove političke implikacije – Teorijski uvod u kojem profesor Popović povezuje sociološku teoriju sa analizom konkretnih društvenih pojava i ličnim političkim angažmanom.
2. Raspad YU države i samoupravnog socijalizma – Ovaj deo se bavi slomom socijalističkog sistema i krvavim raspadom SFRJ. Autor kritički analizira zvaničnu nacionalnu politiku tog vremena, a ovaj segment uključuje eseje i tekstove kao što su:
• „Prva i druga Jugoslavija – dve istorijske greške“
• „Najveće pogreške Miloševićeve nacionalne politike“ (kritički osvrt napisan uoči izbora 2000. godine)
• „Otvoreno pismo gospođi Miri Marković“ i „Otvoreno pismo predsedniku Slobodanu Miloševiću“
• „Potop naroda i države“
3. Period političkog otrežnjenja – Fokusira se na period nakon političkih promena 5. oktobra 2000. godine, dolazak Demokratske opozicije Srbije (DOS) na vlast i analizu njihove prve godine vladavine kao pokušaja izlaska iz dotadašnje društvene i nacionalne katastrofe.

Kao nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu, Popović u ovoj knjizi nastoji da ponudi objektivno naučno objašnjenje duboke krize, ali i da kroz angažovanu publicistiku ukaže na zablude i greške koje su dovele do sloma države.



Mihailo V. Popović (1925–2011) bio je jedan od najznačajnijih srpskih sociologa druge polovine 20. veka i jedan od utemeljivača moderne sociologije u Srbiji. Zajedno sa Vojinom Milićem, ostavio je najdublji trag u razvoju ove naučne discipline na našim prostorima, uspešno je emancipujući od dogmatskog marksizma koji je dugo dominirao sovjetskim i jugoslovenskim društvenim naukama.

Rođen je u Beogradu, gde je 1950. godine diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu, a na istoj grupi je i doktorirao 1956. godine. Godine 1959. bio je jedan od ključnih osnivača zasebnog Odeljenja za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je decenijama predavao Opštu sociologiju. Za redovnog profesora izabran je 1970. godine, a u penziju je otišao 1990. Tokom karijere bio je dekan Filozofskog fakulteta (od 1979. do 1981. godine) i dugogodišnji upravnik Instituta za sociološka istraživanja. Takođe je bio predsednik Srpskog sociološkog društva i Jugoslovenskog sociološkog udruženja.

Popović je bio izuzetno cenjen i u međunarodnim krugovima, što je u to vreme omogućilo domaćoj sociologiji da uhvati korak sa svetskim tokovima. Kao stipendista UNESCO-a boravio je u Parizu, Ženevi i Briselu krajem pedesetih godina. Kao stipendista Fordove fondacije usavršavao se u SAD (1963–1964). Predavao je sociologiju na Državnom univerzitetu u Olbaniju (država Njujork) 1981. godine, a boravio je na studijskim putovanjima u Nemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Kini.

Profesor Popović je ostao upamćen po izuzetno jasnoj misli, analitičnosti i spremnosti da koriguje sopstvena naučna stajališta kada bi ga novi empirijski podaci na to naveli. Njegov naučni fokus bio je usmeren na društvenu strukturu, klase, slojeve i društvene nejednakosti.

Organizovao je i vodio prva velika empirijska istraživanja društvene strukture u Srbiji. Na osnovu tih opsežnih podataka nastale su njegove kapitalne knjige:
• „Društveni slojevi i društvena svest“ (1977)
• „Društvene nejednakosti“ (1987)
• „Srbija krajem osamdesetih“ (1991)
• „Teorija i empirija“ (1994)

Njegov udžbenik „Savremena sociologija“ (prvi put izdat 1961) obrazovao je generacije studenata i sociologa u regionu.

Iako je prvenstveno bio kabinetski naučnik i profesor, Popović nije ostajao nem na društvene krize. Tokom devedesetih godina otvoreno je kritikovao režim Slobodana Miloševića i Sunovrat jugoslovenskog društva. Knjiga o kojoj smo prethodno govorili, „Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje“ (2002), predstavlja krunu tog njegovog angažovanog rada, gde je sociološke alate iskoristio da secira političke zablude sopstvenog naroda i vlasti.

Preminuo je u Beogradu 10. januara 2011. godine u 86. godini života

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 85373899
Autor: Mihailo V. Popović
Izdavač: Plato, Beograd
Godina: 2002
Obim: 162 str.

U knjizi se nalazi posveta autora.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.

Knjiga „Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje“ je delo poznatog srpskog sociologa i profesora Mihaila V. Popovića (1925–2011), objavljena 2002. godine u izdanju izdavačke kuće Plato iz Beograda.

Knjiga predstavlja sociološko-političku analizu ključnih društvenih i istorijskih događaja koji su zadesili prostor bivše Jugoslavije i Srbiju tokom devedesetih godina prošlog veka i početkom dvehiljaditih. Sastoji se od radova koje je autor ranije objavljivao u stručnim časopisima i dnevnim listovima, dopunjenih novim odeljcima i pismima.

Knjiga je podeljena na tri glavne celine:
1. Društveni determinizam i njegove političke implikacije – Teorijski uvod u kojem profesor Popović povezuje sociološku teoriju sa analizom konkretnih društvenih pojava i ličnim političkim angažmanom.
2. Raspad YU države i samoupravnog socijalizma – Ovaj deo se bavi slomom socijalističkog sistema i krvavim raspadom SFRJ. Autor kritički analizira zvaničnu nacionalnu politiku tog vremena, a ovaj segment uključuje eseje i tekstove kao što su:
• „Prva i druga Jugoslavija – dve istorijske greške“
• „Najveće pogreške Miloševićeve nacionalne politike“ (kritički osvrt napisan uoči izbora 2000. godine)
• „Otvoreno pismo gospođi Miri Marković“ i „Otvoreno pismo predsedniku Slobodanu Miloševiću“
• „Potop naroda i države“
3. Period političkog otrežnjenja – Fokusira se na period nakon političkih promena 5. oktobra 2000. godine, dolazak Demokratske opozicije Srbije (DOS) na vlast i analizu njihove prve godine vladavine kao pokušaja izlaska iz dotadašnje društvene i nacionalne katastrofe.

Kao nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu, Popović u ovoj knjizi nastoji da ponudi objektivno naučno objašnjenje duboke krize, ali i da kroz angažovanu publicistiku ukaže na zablude i greške koje su dovele do sloma države.



Mihailo V. Popović (1925–2011) bio je jedan od najznačajnijih srpskih sociologa druge polovine 20. veka i jedan od utemeljivača moderne sociologije u Srbiji. Zajedno sa Vojinom Milićem, ostavio je najdublji trag u razvoju ove naučne discipline na našim prostorima, uspešno je emancipujući od dogmatskog marksizma koji je dugo dominirao sovjetskim i jugoslovenskim društvenim naukama.

Rođen je u Beogradu, gde je 1950. godine diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu, a na istoj grupi je i doktorirao 1956. godine. Godine 1959. bio je jedan od ključnih osnivača zasebnog Odeljenja za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je decenijama predavao Opštu sociologiju. Za redovnog profesora izabran je 1970. godine, a u penziju je otišao 1990. Tokom karijere bio je dekan Filozofskog fakulteta (od 1979. do 1981. godine) i dugogodišnji upravnik Instituta za sociološka istraživanja. Takođe je bio predsednik Srpskog sociološkog društva i Jugoslovenskog sociološkog udruženja.

Popović je bio izuzetno cenjen i u međunarodnim krugovima, što je u to vreme omogućilo domaćoj sociologiji da uhvati korak sa svetskim tokovima. Kao stipendista UNESCO-a boravio je u Parizu, Ženevi i Briselu krajem pedesetih godina. Kao stipendista Fordove fondacije usavršavao se u SAD (1963–1964). Predavao je sociologiju na Državnom univerzitetu u Olbaniju (država Njujork) 1981. godine, a boravio je na studijskim putovanjima u Nemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Kini.

Profesor Popović je ostao upamćen po izuzetno jasnoj misli, analitičnosti i spremnosti da koriguje sopstvena naučna stajališta kada bi ga novi empirijski podaci na to naveli. Njegov naučni fokus bio je usmeren na društvenu strukturu, klase, slojeve i društvene nejednakosti.

Organizovao je i vodio prva velika empirijska istraživanja društvene strukture u Srbiji. Na osnovu tih opsežnih podataka nastale su njegove kapitalne knjige:
• „Društveni slojevi i društvena svest“ (1977)
• „Društvene nejednakosti“ (1987)
• „Srbija krajem osamdesetih“ (1991)
• „Teorija i empirija“ (1994)

Njegov udžbenik „Savremena sociologija“ (prvi put izdat 1961) obrazovao je generacije studenata i sociologa u regionu.

Iako je prvenstveno bio kabinetski naučnik i profesor, Popović nije ostajao nem na društvene krize. Tokom devedesetih godina otvoreno je kritikovao režim Slobodana Miloševića i Sunovrat jugoslovenskog društva. Knjiga o kojoj smo prethodno govorili, „Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje“ (2002), predstavlja krunu tog njegovog angažovanog rada, gde je sociološke alate iskoristio da secira političke zablude sopstvenog naroda i vlasti.

Preminuo je u Beogradu 10. januara 2011. godine u 86. godini života
85373899 Popović - Nacionalna katastrofa i političko otrežnjenje

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.