| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje Organizovani transport: 190 din |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Smederevska Palanka, Smederevska Palanka |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Slavenka Drakulić Oni ne bi ni mrava zgazili
Samizdat B92, 2004.
22 cm, 138 strana.
Lepo očuvana.
Knjiga „Oni ne bi ni mrava zgazili“ Slavenke Drakulić jedno je od najvažnijih dela posvećenih razumevanju prirode ratnih zločina i onih koji ih počine, jer otvara složena i bolna pitanja o odgovornosti, zabludama i mehanizmima zla unutar društva koje je do juče živelo u miru. Drakulić, poznata po svojoj pronicljivosti i sposobnosti da i najteže teme prikaže jasno i razumljivo, u ovoj knjizi suočava čitaoca sa paradoksom običnih ljudi koji, u okolnostima rata i kolektivnog ludila, postaju izvršioci nezamislivih zločina, iako su dotad živeli živote „dobrih komšija“ koji, kako naslov sugeriše, ne bi ni mrava zgazili. Kroz analizu suđenja za ratne zločine u Haagu, autorka pokazuje kako se istorija ne može zataškati niti izbrisati, jer istina, koliko god bila bolna, uvek pronalazi put da izađe na videlo, a teret njenog negiranja samo prebacuje odgovornost na generacije koje dolaze. Knjiga razbija ukorenjene zablude – da se rat može dogoditi samo tamo gde vladaju mržnja i nepomirljivost, da je zločin lako predvideti posmatrajući nečiji karakter, ili da su ratni zločinci „rođeni monstrumi“. Naprotiv, Drakulić pokazuje da su to često ljudi koji su do juče živeli u istim zajednicama, delili poslove, brakove i prijateljstva, a potom, pod pritiskom ideologije i političkih interesa, postali deo mašinerije zla. „Oni ne bi ni mrava zgazili“ stoga nije samo knjiga o Balkanu i raspadu Jugoslavije, već univerzalna opomena o tome koliko je krhka granica između civilizacije i barbarstva, i koliko je važno da se društvo suoči sa svojom prošlošću umesto da je poriče. Ovo delo ostaje jednako relevantno danas kao i u trenutku kada je nastalo – kao dokument vremena, ali i kao moralni kompas koji nas uči da istinsko suočavanje sa zlom počinje tek onda kada prestanemo da verujemo da „obični ljudi“ ne mogu postati njegovi izvršioci.