| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 3 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: HRVATSKI
Autor: Strani
Godina izdanja: X
ŠP1-5)
Anatomija moći (The Anatomy of Power) je jedna od najznačajnijih knjiga američkog ekonomiste i diplomate [Džona Keneta Galbrajta (John Kenneth Galbraith), objavljena 1983. godine. U ovom delu, Galbrajt detaljno analizira prirodu, izvore i instrumente moći u modernom društvu, pomerajući fokus sa čisto političke moći na ekonomske i društvene strukture.
Knjiga nudi jasan teorijski okvir za razumevanje kako se moć nameće pojedincima i grupama kroz tri glavna instrumenta i tri izvora.
Tri instrumenta moći (Kako se moć vrši)
Galbrajt identifikuje tri načina na koje se ljudi primoravaju ili podstiču na poslušnost:
* Prinudna moć (Condign power): Zasniva se na kazni ili pretnji. To uključuje fizičku silu, zakonske sankcije ili ekonomske kazne (poput otkaza ili finansijske propasti). Pojedinac se povinuje da bi izbegao bol ili gubitak.
* Kompenzatorna moć (Compensatory power): Deluje kroz nagrađivanje. Pokoravanje se kupuje novcem, uslugama, statusom ili privrednim povlasticama. Najčešći primer je plata koju radnik prima za svoj rad u modernom kapitalizmu.
* Uslovljena moć (Conditioned power): Najsuptilniji i najefikasniji oblik. Ostvaruje se menjanjem uverenja ljudi. Kroz vaspitanje, obrazovanje, kulturu, religiju ili medijsku propagandu, pojedinci bivaju ubeđeni da je pokoravanje ispravno, prirodno ili društveno poželjno. Moć se prihvata dobrovoljno, često nesvesno.
Tri izvora moći (Odakle moć potiče)
Instrumenti moći ne funkcionišu sami po sebi; oni moraju imati potporu u jednom od tri ključna izvora:
* Ličnost (Personality): Fizička snaga, harizma, inteligencija ili govornički dar pojedinca. U prošlosti je vođa sa snažnom ličnošću lakše nametao prinudnu moć, dok danas harizma najčešće služi za stvaranje uslovljene moći.
* Imovina (Property): Bogatstvo i ekonomski resursi. Imovina pruža sredstva za vršenje kompenzatorne moći (plaćanje drugih), ali u modernom dobu finansira i medije i marketing, čime stvara uslovljenu moć.
* Organizacija (Organization): Najvažniji izvor moći u modernom društvu. To su korporacije, državni aparati, sindikati i političke partije. Organizacija uspešno kombinuje sva tri instrumenta: ima svoja interna pravila i kazne (prinuda), isplaćuje plate (kompenzacija) i neguje lojalnost i korporativnu kulturu (uslovljavanje).
Glavna poruka i moderni kontekst
Galbrajt u knjizi naglašava istorijski prelazak sa ličnosti i imovine na organizaciju kao dominantni izvor moći. U modernom korporativnom kapitalizmu, moć više ne leži u rukama pojedinačnih bogataša (poput Rokfelera), već u strukturama velikih organizacija i njihove `tehnostrukture` (menadžera i stručnjaka).
Takođe, knjiga upozorava na opasnost od uslovljene moći u modernom društvu spektakla i masovnih medija, gde se javno mnjenje i potrošačke navike oblikuju tako da služe interesima velikih organizacija, dok pojedinci veruju da deluju po sopstvenoj slobodnoj volji.