| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2009
ISBN: 978-86-7274-364-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Bolesti kod ljudi u vrhu vlasti u poslednjih sto godina
IPS Media 2009 388 strana
odlčična očuvanost
Knjiga analizira uticaj fizičkog i mentalnog zdravlja političkih lidera na istorijske događaje i donošenje odluka u periodu od početka 20. veka do savremenog doba.
Osnovna teza autora je da:
➡ bolest (fizička ili psihička) može presudno uticati na političke odluke, često na skriven način, jer lideri i države prikrivaju zdravstveno stanje.
Poseban doprinos knjige je koncept tzv.
➡ „hubris sindroma“ (sindroma oholosti) – poremećaja ponašanja koji nastaje kao posledica dugotrajnog boravka na vlasti i dovodi do lošeg rasuđivanja i preteranog samopouzdanja.
STRUKTURALNI PREGLED
1. Predmet i metod
Interdisciplinarni pristup:
medicina
istorija
političke nauke
Analiza konkretnih istorijskih slučajeva lidera
Cilj:
➡ pokazati kako zdravlje utiče na vlast i političko odlučivanje.
2. Opšta teza – bolest i vlast
Zdravlje lidera često se skriva od javnosti
Bolest može:
smanjiti sposobnost odlučivanja
izazvati pogrešne procene
dovesti do političkih kriza
➡ Svetska istorija je delimično oblikovana zdravstvenim stanjem vođa.
3. Studije slučaja (primeri lidera)
Autor analizira više poznatih političara:
Entoni Idn – bolest tokom Suecke krize
Džon Kenedi – hronične bolesti i političke odluke
Fransoa Miteran – skriveni rak
Mohamed Reza Pahlavi – prikrivena bolest
➡ Pokazuje se da su mnogi lideri vladali i donosili odluke dok su bili ozbiljno bolesni.
4. „Hubris sindrom“ (ključni koncept)
Karakteristike:
preterano samopouzdanje
osećaj nepogrešivosti
ignorisanje saveta
sklonost rizičnim odlukama
➡ Nastaje kao posledica:
dugog boravka na vlasti
izolacije i okruženja poslušnicima
Autor ga vidi kao poseban oblik poremećaja vezan za moć.
5. Savremeni primeri i politika
Analiza odnosa i odluka:
Džordž Buš
Toni Bler
➡ Naglasak na:
donošenju odluka u krizama (npr. rat u Iraku)
ulozi ličnosti i psihologije u politici
6. Posledice po društvo i državu
Loše odluke mogu imati:
globalne posledice
ratne i političke krize
Problem je što ne postoje jasni mehanizmi kontrole zdravlja lidera
7. Predlozi i rešenja
Autor predlaže:
veću transparentnost zdravstvenog stanja lidera
institucionalne mehanizme kontrole
međunarodne standarde za procenu sposobnosti vođa
➡ Cilj: sprečiti zloupotrebu moći i katastrofalne odluke.
GLAVNE IDEJE
Zdravlje lidera = važan politički faktor
Bolesti se često skrivaju od javnosti
Moć može proizvesti psihološke poremećaje (hubris)
Politika nije samo racionalna, već i biološka i psihološka
ZAKLJUČAK
Knjiga pokazuje da:
➡ istoriju ne oblikuju samo ideologije i institucije, već i psihofizičko stanje pojedinaca na vlasti.
Njena ključna vrednost je u tome što:
povezuje medicinu i politiku
uvodi koncept „bolesti moći“
upozorava na potrebu kontrole političkih lidera