| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2024
ISBN: 978-86-7005-194-2
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
DAVOR STIPIĆ
U BORBI PROTIV ZABORAVA - odnos prema Holokaustu u socijalističkoj Jugoslaviji: 1945-1991
Izdavač - Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
Godina - 2024
524 strana
24 cm
Edicija - Biblioteka Studije i monografije
ISBN - 978-86-7005-194-2
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Spisak skraćenica
Predgovor
Uvod
Kultura sećanja - teorija i istorija
Holokaust posle Holokausta: godine sećanja i suočavanja
I MESTA I LICA SEĆANJA - HOLOKAUST I KOLEKTIVNO PAMĆENJE U VREMENU I PROSTORU
1.1. Mesta sećanja i zaborava
1. 1. 1. Sinagoge
1. 1. 2. Groblja
1. 1. 3. Logori
Logor kao škola revolucije
Logor kao mesto borbe
Logor kao mesto obnove i ponovnog rađanja
1. 1. 4. Stratišta i druga mesta stradanja Dislokacija sećanja - slučaj Crvenke i Zasavic
1. 1.5. Hronološka mesta sećanja – vreme kao odrednica sećanja
1. 2. Kreatori i čuvari prošlosti
1.2.1. Jevrejska zajednica
1. 2. 2. Država, društvene i političke organizacije
1. 2. 3. Društvo srpsko-jevrejskog prijateljstva
1. 2. 4. Javna preduzeća i vojska
II SPOMENICI I MEMORIJALIZACIJA ŽRTAVA HOLOKAUSTA U JUGOSLAVIJI
2. 1. Jevrejska zajednica i spomenici žrtvama Holokausta
2. 2. Kultura borbe i bratstva: uloga države, partije i društvenih ganizacija u memorijalizaciji Holokausta
2.2. 1. Logor Sajmište
2.2.2. Stratište u Jajincima
2.2.3. Jasenovac
III HOLOKAUST U JUGOSLOVENSKOJ UMETNOSTI
3. 1. Holokaust i film: genocid kao pokretna slika
3.2. Deveti krug sećanja: prikazivanje logora i stradanja na jugoslovenskom filmu
3. 3. Holokaust na jugoslovenskim TV ekranima
3.4. Bekstvo od prošlosti: Holokaust u jugoslovenskoj književnosti
3.5. Umetnost patnje: skulptura Holokausta u Jugoslaviji
IV HOLOKAUST I JUGOSLOVENSKA JAVNOST
4. 1. Muzejske reprezentacije i civilno stradanje
4.2. Pamtiti i razumeti – udžbenici i obrazovanje
4.3. Nevoljni svedoci: svedačanstva žrtava i memoari preživelih
4. 4. Studija slučaja: Percepcija Dnevnika Ane Frank u jugoslovenskoj javnosti
Zaključak
Popis spomenika žrtvama Holokausta u Jugoslaviji 1945-1991.
Spisak izvora i literature
Imenski registar
Biografija autora
`Predmet knjige „U borbi protiv zaborava. Odnos prema Holokaustu u socijalističkoj Jugoslaviji 1945-1991“ je analiza društvenog, kulturološkog i političkog odnosa prema Holokaustu u Jugoslaviji 1945-1991 godine i kultura sećanja na stradanje Jevreja u Drugom svetskom ratu. Za hronološki okvir izabran je period postojanja socijalističke Jugoslavije, da bi se pratili proces formiranja kolektivnog i individualnog sećanja na Holokaust na čitavom jugoslovenskom prostoru, i promene u kulturi sećanja do kojih je dolazilo tokom čitavog socijalističkog perioda. Zahvaljujući ovakvom hronološkom okviru, dr Stipić je uspešno sagledao različite načine konstruisanja sećanja na Holokaust - od strane same jevrejske zajednice, kao i od države i društvenih organizacija, što mu je pomoglo da uočava promene do kojih je dolazilo u odnosu prema Holokaustu i prema Drugom svetskom ratu u različitim fazama jugoslovenske države. (Radina Vučetić)
Smatramo da će objavljivanje rukopisa u borbi protiv zaborava, Odnos prema Holokaustu u socijalističkoj Jugoslaviji 1945-1991 kolege Davora Stipića predstavljati važan doprinos bogatoj izdavačkoj delatnosti Instituta za noviju istoriju Srbije. Sigurni smo da će izazvati veliko interesovanje stručne, ali i šire javnosti i obogatiti svaki razgovor o istoriji našeg društva. Sa velikom odgovornošću i izuzetnim zadovoljstvom ga preporučujemo za objavljivanje. (Olga Manojlović Pintar)
Davor Stipić, istraživač u Institutu za noviju istoriju Srbije, prihvatio se pionirskog zadatka da istraži temu odnosa prema Holokaustu tokom postojanja jugoslovenske države u periodu od svršetka Drugog svetskog rata do njenog raspada, odnosno razbijanja početkom devedesetih godina prošlog veka. Autor je ovoj složenoj i višeslojnoj temi pristupio izrazito analitički, strukturalno i uz primenu svih najvažnijih istorigrafskih načela. Istražujući recepciju Holokausta u osnovnim oblastima društvenog, političkog i intelektualnog života u ovom relativno dugom periodu, autor je označio osnove, metode i aktere formiranja svesti o Holokaustu i njegovom mestu u kolektivnom i individualnom sećanju, kao i glavne forme njegovog negovanja. (Milan Koljanin)`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Adolf Ajhman Moris Albvaš Marko Anaf Ivo Andrić Robert Antelm Alaida Asman Anri Bergson Oto Bihalji Merin Bogdan Bogdanović Magda Bošan Simin Josip Broz Tito Albert Vajs Eli Vizel Nandor Glid Frensis Gudrič Filip David Andrea Deak Jožef Debreceni Zora Dirnbah Lojze Dolinar Neli Zaks Ivan Ivanji Džems Jang Aljoša Josić Hajke Karge Danilo Kiš Teodor Kovač Žak Konfino Peter Kriger Đorđe Lebović Primo Levi Desanka Maksimović Ivan Meštrović Borislav Mihiz Miajlović Oskar Nemon Ilija Nikolić Pjer Nora Aleksandar Obrenović Predrag Palavestramoše Pijade Đilon Potekorvo Alan Rene Ruben Rubenović David Rubinovič Isad Samokovlija Džordž Stivens Aleksandar Tišma Franjo Tuđman Frida Filipović Ana Frank Oto Frank Albert Haket Adolf Hitler Dušan Džamonja France Štiglic