Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 1995
ISBN: 86-82347-28-8
Jezik: Srpski
Autor: Strani
JAN PATOČKA
EVROPA I POSTEVROPSKO DOBA
Prevod - Biserka Rajčić
Izdavač - Centar za geopoetiku, Beograd
Godina - 1995
142 strana
20 cm
Edicija Mala edicija Evropska misao / Briga o duši: odabrana dela
ISBN - 86-82347-28-8
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst podvlačen na nekoliko mesta grafitnom olovkom
SADRŽAJ:
1 Uvod
Demokrit i Platon kao utemeljivači evropskog sveta - Istorija: kretanje između uspona i pada
2 Kritičko nadovezivanje na Berekloufovu analizu istorije: propast evropskog sveta i uspon neevropskog sveta
3 Uspon i pad moralnog načela kao središte rasuđivanja o istoriji
4 Jezgro evropske tradicije: sagledanje kao manifestacija hrabrosti
5 Od mita ka utemeljenju: put predsokratovaca
6 Dvosmernost utemeljenja: atomistika i nauka o idejama
7 Motivi zajednički atomistima i Platonu: Briga o duši - Sokrat i Atina
8 Briga o duši kao središte Platonovog učenja I njena tri osnovna aspekta
9 Briga o duši kao ontološka osnova
10 Društvo kao projekcija duše
11 Briga o duši kao pobeda samog sebe
12 Završetak
Osnova istorije
BISERKA RAJČIĆ - Slučaj Jan Patočka
`Briga o duši je podjednako ispoljavanje dve osnovne mogućnosti duše, dva prostora, u kojima se kreće. Duša svakodnevnog susretanja sa stvarima i ljudima u naivno prihvatanom zajedništvu je duša neodređene neposrednosti, njen ambijent je nametljiv, sputavajući, nesiguran, rasplinut, kolebljiv, kolebljiv, bez tačno određenih obrisa i granica: to je duša koja pripada DOXI. Nasuprot tome je duša koja istražujući postavlja pitanja, refleksivna duša, koja postoji u određenim obrisima, čistote i preciznosti.
Duša koja brine o sebi u tom slučaju se kreće od neodređene neposrednosti ka ograničavajućoj refleksiji. To kreteanje je filozofija, to kretanje je stvarnost. Filozofija je, dakle, shvaćena i dokazana činom; ne postoji nikakav `objektivni` dokaz filozofije, kao što su, recimo, objektivni matematički dokazi, koji se ne odnose na naše biće, ne vrše uticaj na njega, ne zavise od njega. U tom kretanju, nasuprot tome, sadržano je vlastito filozofiranje; zbog toga se njegova stvar ne može postaviti ni na čemu na zemlji, niti okačiti na nebu, već se odigrava u duši u vidu iskre koja hrani samu sebe.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Evropa a doba poevropská