Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Beograd : `Filip Višnjić`, 2007
248 str.
tvrd povez
Konflikt vizija razlikuje se od sudara sukobljenih interesa. Kad su interesi posredi, zainteresovanim stranama obično je jasno o kom problemu je reč i šta one pojedinačno gledano mogu da dobiju ili izgube. Opštoj javnosti to ne mora biti jasno, jer ona može biti zbunjena zahvaljujući propagandi ijedne i druge strane. Ali takva javna konfuzija jeste neposredna posledica jasnosti sa kojom svaka od zainteresovanih strana shvata vlastiti interes. Međutim, kada je posredi konflikt vizija, oni koji su najsnažnije pod uticajem neke posebne vizije, mogu biti najmanje svesni pretpostavki koje joj leže u osnovi – ili najmanje zainteresovani da zastanu kako bi se razmotrila takva teorijska pitanja u situaciji u kojoj postoje urgentna „praktična“ pitanja sa kojima se treba suočiti, u kojoj treba voditi krstaške ratove ili braniti po svaku cenu određene vrednosti.
Ipak, vizije nisu puki emocionalni porivi. Nasuprot tome, one poseduju znatnu logičku koherentnost, čak i kada je reč o onim vizijama u kojima se ta logika retko kad istražuje. Vizije nisu ograničene ni na fanatike ni na ideologije. Svi mi imamo vizije. One su tihi oblikotvorci naših misli.
Vizije mogu biti moralne, političke, ekonomske, religiozne ili socijalne. U tim ili drugim oblastima, spremni smo da se žrtvujemo za naše vizije i katkada, ukoliko je to potrebno, pristajemo pre da se suočimo sa njihovim ruševinama, nego da ih izdamo. Tamo gde se vizije nalaze u nepomirljivom konfliktu, čitava društva mogu biti „rosepana“. Interesni konflikti na delu su kratkoročno, dok vizije dominiraju istorijom.
Spremni smo da učinimo gotovo sve u prilog naših vizija, osim da razmišljamo o njima. Cilj ove knjige je da da se vizije podvrgnu razmišljanju.
Tomas Sovel
Huverov institut
Stanfordov univerzitet