ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Ss
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Autor ove knjige Jacob B. Hoptner poznati je američki povjesničar mlađe generacije. Doktorat je položio na Sveučilištu Columbia, gdje i danas predaje. Godine 1946. i 1947. Hopiner je boravio u Jugoslaviji, u svojstvu specijalnog izaslanika ameničkog Crvenog križa. Pored ostaloga svog predavačkog i znanstvenog rada, Hoptner je bio pomoćni urednik izdanja Harvard Slavic Studies Sveučilišta Harvard, a svoje radove objavljuje u publikacijama Journal of Central European Affairs, Journal of International — Affairs, — American Slavic Review, Political Science Quaterly, New York Herald Tribune i drugim.

U svom djelu Jugoslavija u krizi 1934—1941, koje ovdje predstavljamo svojim čitateljima, Hoptner je obradio kritično razdoblje života Kraljevine Jugoslavije — razdoblje kada je ona pokušavala, kako autor sam kaže, »postići unutrašnji mir«, istodobno se trudeći da se »prilagodi nadmoćnoj sili dviju susjednih država«. To je razdoblje okarakterizirano u Jugoslaviji sve žešćim društvenim i nacionalnim previranjima i sukobima, a u Evropi i svijetu raspadom »starih sustava saveza«, propašću Pakta Društva naroda, pobjedom politike sile i pobjedonosnim pohodom dviju fašističkih sila što će dovesti do drugog svjetskog rata i katastrofe u kojoj će teško krvarjeti i sama Jugoslavija. Za svoju analizu unutrašnje i vanjske politike Kraljevine Jugoslavije u tom burnom periodu Hopiner je raspolagao vrlo bogatom literaturom i dokumentacijom, što je dopunio i izravnim svjeđočanstvima određenih jugoslavenskih političara-emigranata. Možda je upravo zbog takve svoje orijentacije autor mimoišao i propustio sagledati socijalne sukobe u bivšoj Jugoslaviji koji je nisu ništa manje ugrožavali od neriješenih nacionalnih odnosa. Isto bi se moglo kazati i za Hoptnerovo potpuno odsustvo interesa i spoznaje djelovanja Komunističke partije Jugoslavije koja je napose od 1937. godine u radnim masama jačala svoj utjecaj i definitivno se odlučila za čuvanje i obranu nezavisnosti i integriteta Jugoslavije, što se sve jače izražavalo u brojnim akcijama masa, kojih je inspirator bila KPJ, a što se svakako odražavalo na politički život zemlje. Valja reći da se Hoptner trudio što više »humanizirati« svoju studiju, u nužnu i neizbježnu šturost i šablonu dokumenata udahnuti »dušu« i otkriti psihološke činitelje što su tvorce tih dokumenata pokretali na djelo. Stoga je njegova studija izuzetno zanimljivo i čitko štivo, bez obzira na autorova shvaćanja u pristupu temi i njegova objašnjenja onoga što je sam nazvao »sukobima među ljudima i sukobima u njima samima«. Naravno, Hoptnerovo djelo treba prihvatiti kritički, jer je on, kako kaže prof. Bogdan Krizman u svom Predgovoru, ipak »ostao mjestimice na površini; mjestimice je pokazao da nedovoljno poznaje često zapletene odnose na našoj jugoslavenskoj vjetrometini; često je primao pod `gotov groš` ono što su mu naši političari i diplomati u emigraciji govorili i izjavljivali... prihvatio je generalno šablonu o borbi između federalista i centralista kao osnovnoj značajki međuratnog političkog života... Ipak, usprkos svim tim nedostacima Hoptnerova knjiga o Jugoslaviji u krizi 1934—1941 — uzeta u cjelini, takva kakva jest — zaslužuje pažnju naše šire javnosti, s tim da je ona prihvati i pažljivo — čita«.




Sadržaj:
B. Krizman: Predgovor
Jugoslavija u krizi 1934—1941
Kratice
Korijeni krize
Jugoslavija u europskom poretku
Ugovori o neutralnosti
Ekonomika neutralnosti
Anschluss i nakon njega
Na napetom konopcu
Konac neutralnosti
Put do Beča
Intermezzo
Jugoslavija u rat
Osvrt na prošlost
Dodaci
Bibliografija
Kazalo