ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ms
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Hermann Heller (17. srpnja 1891. - 5. studenog 1933.) bio je njemački pravnik i filozof židovskog podrijetla.[1] Bio je aktivan u nemarksističkom krilu Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) za vrijeme Weimarske Republike. Pokušao je formulirati teorijske temelje socijaldemokratskog odnosa prema državi i nacionalizmu. Bio je politički aktivan u relativno konzervativnom Hofgeismarer Kreisu SPD-a i vjeruje se da je autor izjave o načelima te skupine.

Biografija

Supruga Hermanna Hellera Gertrud Falke (lijevo).
Heller je rođen u Teschenu, u austrijskoj Šleziji. U Prvom svjetskom ratu prijavio se kao dragovoljac u vojsku, služio u austrougarskoj topničkoj pukovniji i na fronti obolio od srca. Godine 1921. Heller je oženjen plesačicom Gertrud Falke (kćer slavnog njemačkog pjesnika Gustava Falkea). Imali su troje djece, Jane, Ruth i Lukasa. Lucy Heller, Bruno Heller, Emily Heller i Zoë Heller njegove su unuke. Godine 1928. Heller je imao kratku vezu s Elisabeth Langgässer. Njihova kći Cordelia rođena je 1929.

U svom kratkom životu bio je uključen u niz političkih rasprava i kontroverzi, ponajviše s Hansom Kelsenom, Carlom Schmittom i Maxom Adlerom. Ukratko, Hellerove teorije su i reinterpretacija Hegelove društvene teorije i ispravak Bernsteinova revizionizma. Heller poziva na integraciju radničke klase u društvene, kulturne i političke strukture nacionalne države. Protiv Carla Schmitta tvrdio je da suverena nije toliko izvanredno stanje, već prije stanje društvene i političke stabilnosti. Općenito se smatra da je imao veliki utjecaj na Carla Schmida koji je, pak, sastavio veći dio njemačkog ustava i bio glavna snaga iza reforme SPD-a.

Heller je 1933. sa ženom i djecom bio prisiljen otići u egzil, te je iste godine umro u Madridu, ostavivši nedovršenim svoj magnum opus, Staatslehre. Njegova sabrana djela u tri sveska objavila je Mohr Verlag iz Tübingena.

Nedavno je ponovno došlo do ponovnog zanimanja za Hellerov rad, posebice u Njemačkoj. Neka njegova djela prevedena su na engleski.[2][3] Njegovi su pogledi bili utjecajni iu Japanu iu španjolskom govornom području.[potreban citat] Među političkim znanstvenicima koji proučavaju demokraciju, liberalizam i autoritarizam, Hellerov rad ponovno je zainteresirao 2010-ih i 2020-ih. Podrijetlo izraza `autoritarni liberalizam` pripisuju njegovom članku iz 1933. godine.