Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odlično stanje
Subjektivni multidisciplinarni glosar neophodan svakom ko promišlja svet Trećeg milenijum
MALI POJMOVNIK GEOPOLITIKE Zoran Petrović Piroćanac
2004 beograd
mek povez 23,5
Reč geopolitika potiče od grčkih reči γῆ (Zemlja) i πολιτική (politika). Ovaj termin je prvi upotrebio Rudolf Ćelen 1889. godine. Upotreba pojma u Evropi širi se u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata, da bi se posle Drugog svetskog rata njegova upotreba proširila na celi svet. U savremenom političkom diskursu, geopolitika je često sinonim za internacionalnu politiku.
Geopolitika je analiza geografskih uticaja na odnose centara moći u međunarodnom kontekstu. Postoje uže i šire shvatanje geopolitike. Uže shvatanje obuhvata geografsko-deterministička shvatanja po kome geografija određuje politiku. U najširem shvatanju, geopolitika označava svako dovođenje u vezu pojma geografije i politike.
Osnivači[uredi | uredi izvor]
Termin se pojavljuje u spisima švedskog profesora Rudolfa Ćelena. Ovim terminom želeo je da označi jedan od pet bitnih elemenata svoje teorije države(pored Ekonomopolitike, Demopolitike, Sociopolitike, i Kartopolitike) u delu Država kao životni oblik) Za Ćelena geopolitika je nauka o državi kao geografskom organizmu ili pojavi u prostoru.
Geopolitiku kao nauku utemeljuje Fridrih Racel, profesor geografije u svojim delima Antropogeografija, Politička geografija i Životni prostor.
Škole mišljenja[uredi | uredi izvor]
Nakon Ćelena i Racela, mnogi naučnici i članovi štabova pokušavali su da razviju geopolitičku analizu. Možemo razlikovati četiri škole mišljenja:
Nemačka škola[uredi | uredi izvor]
Zasnovana je teorijskim pristupima Fridriha Racela. Geopolitika dobija na značaju rođenjem Trećeg rajha u drugoj polovini devetnaestog veka koji je želeo da legitimiše i ojača svoju teritorijalnu vlast. Racelov pristup je državu označavao kao živo biće koje rodi, raste i kada dostigne svoj puni razvoj, propada i umire. Da bi država živela i preživela ona mora da širi svoju teritoriju. Dok država raste ona teži da zauzme neophodni lebensraum.
Racelov učenik, general i geopolitičar, Karl Haushofer, geopolitiku je definisao kao nauku o zavisnosti političkih događaja od zemljišnog tla. Haushofer je buduću organizaciju sveta podelio u tri celine, tj. pan-oblasti: pan-Amerika, kojom će dominirati SAD, pan-Evropa, kojom će dominirati Nemačka, pan-Azija, kojom će dominirati Japan.
Anglo-američka škola[uredi | uredi izvor]
Anglo-američka škola geopolitike se odnosi na učenja o preimućstvu kopnene ili o preimućstvu pomorske moći.
Alfred Tajer Mehen[uredi | uredi izvor]
Alfred Tajer Mahen je smatrao da je veličina jedne nacije usko povezena sa morem, sa njegovom upotrebom u miru i kontrolom u ratu. Pokušao je da pronađe pravilnosti u istoriji koje su određivale ko je imao prevlast nad morem. Smatrao je da je država najteže ranjiva na morskim granicama i iznosio primer Velike Britanije.
Halford Džon Makinder[uredi | uredi izvor]
Engleski geograf, Makinder je smatrao da u globalnom sukobu mora i kopna, prevlast ima kopno, tačnije države koje kontrolišu Hartlend središnji deo evropskog kontinenta) . Često je citiran njegov silogizam da „Ko vlada Istočnom Evropom - vlada predelom srca, ko vlada predelom srca - vlada svetskim ostrvom, ko vlada svetskim ostrvom - vlada svetom.“
Nikolas Džon Spikmen[uredi | uredi izvor]
Mišljenju Halforda Makindera suprotstavljao se Nikolas Spikmen koji je smatrao da su ivične oblasti Evroazije-Rimlend vojnostrateški značajnije od Hartlanda i da kontrola nad tom oblasti obezbeđuje svetsku dominaciju.