pregleda

MALI POJMOVNIK GEOPOLITIKE Zoran Petrović Piroćanac


Cena:
1.490 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Odlično stanje

Subjektivni multidisciplinarni glosar neophodan svakom ko promišlja svet Trećeg milenijum


MALI POJMOVNIK GEOPOLITIKE Zoran Petrović Piroćanac
2004 beograd
mek povez 23,5

Reč geopolitika potiče od grčkih reči γῆ (Zemlja) i πολιτική (politika). Ovaj termin je prvi upotrebio Rudolf Ćelen 1889. godine. Upotreba pojma u Evropi širi se u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata, da bi se posle Drugog svetskog rata njegova upotreba proširila na celi svet. U savremenom političkom diskursu, geopolitika je često sinonim za internacionalnu politiku.

Geopolitika je analiza geografskih uticaja na odnose centara moći u međunarodnom kontekstu. Postoje uže i šire shvatanje geopolitike. Uže shvatanje obuhvata geografsko-deterministička shvatanja po kome geografija određuje politiku. U najširem shvatanju, geopolitika označava svako dovođenje u vezu pojma geografije i politike.

Osnivači[uredi | uredi izvor]
Termin se pojavljuje u spisima švedskog profesora Rudolfa Ćelena. Ovim terminom želeo je da označi jedan od pet bitnih elemenata svoje teorije države(pored Ekonomopolitike, Demopolitike, Sociopolitike, i Kartopolitike) u delu Država kao životni oblik) Za Ćelena geopolitika je nauka o državi kao geografskom organizmu ili pojavi u prostoru.

Geopolitiku kao nauku utemeljuje Fridrih Racel, profesor geografije u svojim delima Antropogeografija, Politička geografija i Životni prostor.

Škole mišljenja[uredi | uredi izvor]
Nakon Ćelena i Racela, mnogi naučnici i članovi štabova pokušavali su da razviju geopolitičku analizu. Možemo razlikovati četiri škole mišljenja:

Nemačka škola[uredi | uredi izvor]
Zasnovana je teorijskim pristupima Fridriha Racela. Geopolitika dobija na značaju rođenjem Trećeg rajha u drugoj polovini devetnaestog veka koji je želeo da legitimiše i ojača svoju teritorijalnu vlast. Racelov pristup je državu označavao kao živo biće koje rodi, raste i kada dostigne svoj puni razvoj, propada i umire. Da bi država živela i preživela ona mora da širi svoju teritoriju. Dok država raste ona teži da zauzme neophodni lebensraum.

Racelov učenik, general i geopolitičar, Karl Haushofer, geopolitiku je definisao kao nauku o zavisnosti političkih događaja od zemljišnog tla. Haushofer je buduću organizaciju sveta podelio u tri celine, tj. pan-oblasti: pan-Amerika, kojom će dominirati SAD, pan-Evropa, kojom će dominirati Nemačka, pan-Azija, kojom će dominirati Japan.

Anglo-američka škola[uredi | uredi izvor]
Anglo-američka škola geopolitike se odnosi na učenja o preimućstvu kopnene ili o preimućstvu pomorske moći.

Alfred Tajer Mehen[uredi | uredi izvor]
Alfred Tajer Mahen je smatrao da je veličina jedne nacije usko povezena sa morem, sa njegovom upotrebom u miru i kontrolom u ratu. Pokušao je da pronađe pravilnosti u istoriji koje su određivale ko je imao prevlast nad morem. Smatrao je da je država najteže ranjiva na morskim granicama i iznosio primer Velike Britanije.

Halford Džon Makinder[uredi | uredi izvor]
Engleski geograf, Makinder je smatrao da u globalnom sukobu mora i kopna, prevlast ima kopno, tačnije države koje kontrolišu Hartlend središnji deo evropskog kontinenta) . Često je citiran njegov silogizam da „Ko vlada Istočnom Evropom - vlada predelom srca, ko vlada predelom srca - vlada svetskim ostrvom, ko vlada svetskim ostrvom - vlada svetom.“

Nikolas Džon Spikmen[uredi | uredi izvor]
Mišljenju Halforda Makindera suprotstavljao se Nikolas Spikmen koji je smatrao da su ivične oblasti Evroazije-Rimlend vojnostrateški značajnije od Hartlanda i da kontrola nad tom oblasti obezbeđuje svetsku dominaciju.

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 76440345
Odlično stanje

Subjektivni multidisciplinarni glosar neophodan svakom ko promišlja svet Trećeg milenijum


MALI POJMOVNIK GEOPOLITIKE Zoran Petrović Piroćanac
2004 beograd
mek povez 23,5

Reč geopolitika potiče od grčkih reči γῆ (Zemlja) i πολιτική (politika). Ovaj termin je prvi upotrebio Rudolf Ćelen 1889. godine. Upotreba pojma u Evropi širi se u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata, da bi se posle Drugog svetskog rata njegova upotreba proširila na celi svet. U savremenom političkom diskursu, geopolitika je često sinonim za internacionalnu politiku.

Geopolitika je analiza geografskih uticaja na odnose centara moći u međunarodnom kontekstu. Postoje uže i šire shvatanje geopolitike. Uže shvatanje obuhvata geografsko-deterministička shvatanja po kome geografija određuje politiku. U najširem shvatanju, geopolitika označava svako dovođenje u vezu pojma geografije i politike.

Osnivači[uredi | uredi izvor]
Termin se pojavljuje u spisima švedskog profesora Rudolfa Ćelena. Ovim terminom želeo je da označi jedan od pet bitnih elemenata svoje teorije države(pored Ekonomopolitike, Demopolitike, Sociopolitike, i Kartopolitike) u delu Država kao životni oblik) Za Ćelena geopolitika je nauka o državi kao geografskom organizmu ili pojavi u prostoru.

Geopolitiku kao nauku utemeljuje Fridrih Racel, profesor geografije u svojim delima Antropogeografija, Politička geografija i Životni prostor.

Škole mišljenja[uredi | uredi izvor]
Nakon Ćelena i Racela, mnogi naučnici i članovi štabova pokušavali su da razviju geopolitičku analizu. Možemo razlikovati četiri škole mišljenja:

Nemačka škola[uredi | uredi izvor]
Zasnovana je teorijskim pristupima Fridriha Racela. Geopolitika dobija na značaju rođenjem Trećeg rajha u drugoj polovini devetnaestog veka koji je želeo da legitimiše i ojača svoju teritorijalnu vlast. Racelov pristup je državu označavao kao živo biće koje rodi, raste i kada dostigne svoj puni razvoj, propada i umire. Da bi država živela i preživela ona mora da širi svoju teritoriju. Dok država raste ona teži da zauzme neophodni lebensraum.

Racelov učenik, general i geopolitičar, Karl Haushofer, geopolitiku je definisao kao nauku o zavisnosti političkih događaja od zemljišnog tla. Haushofer je buduću organizaciju sveta podelio u tri celine, tj. pan-oblasti: pan-Amerika, kojom će dominirati SAD, pan-Evropa, kojom će dominirati Nemačka, pan-Azija, kojom će dominirati Japan.

Anglo-američka škola[uredi | uredi izvor]
Anglo-američka škola geopolitike se odnosi na učenja o preimućstvu kopnene ili o preimućstvu pomorske moći.

Alfred Tajer Mehen[uredi | uredi izvor]
Alfred Tajer Mahen je smatrao da je veličina jedne nacije usko povezena sa morem, sa njegovom upotrebom u miru i kontrolom u ratu. Pokušao je da pronađe pravilnosti u istoriji koje su određivale ko je imao prevlast nad morem. Smatrao je da je država najteže ranjiva na morskim granicama i iznosio primer Velike Britanije.

Halford Džon Makinder[uredi | uredi izvor]
Engleski geograf, Makinder je smatrao da u globalnom sukobu mora i kopna, prevlast ima kopno, tačnije države koje kontrolišu Hartlend središnji deo evropskog kontinenta) . Često je citiran njegov silogizam da „Ko vlada Istočnom Evropom - vlada predelom srca, ko vlada predelom srca - vlada svetskim ostrvom, ko vlada svetskim ostrvom - vlada svetom.“

Nikolas Džon Spikmen[uredi | uredi izvor]
Mišljenju Halforda Makindera suprotstavljao se Nikolas Spikmen koji je smatrao da su ivične oblasti Evroazije-Rimlend vojnostrateški značajnije od Hartlanda i da kontrola nad tom oblasti obezbeđuje svetsku dominaciju.
76440345 MALI POJMOVNIK GEOPOLITIKE Zoran Petrović Piroćanac

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.