pregleda

Edvard V. Said - OD OSLA DO IRAKA (retko!)


Cena:
1.990 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (3850)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7892

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2005
ISBN: 953-201-523-X
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor - osoba Said, Edward W.
Naslov Od Osla do Iraka : auto-karta u prilogu / Edward W. Said ; s engleskoga preveo Petar Vujačić
Jedinstveni naslov From Oslo to Iraq. scr
Vrsta građe knjiga
URL medijskog objekta odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik hrvatski
Godina 2005
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : VBZ, 2005
Fizički opis 278 str. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Vujačić, Petar
Said, Wadie E.
Jergović, Miljenko, 1966- = Jergović, Miljenko, 1966-
Zbirka ǂBiblioteka ǂTridvajedan
Historijska čitanka Miljenka Jergovića ; ǂknj. br. ǂ5
Napomene Prevod dela: From Oslo to Iraq
Str. 273-275: Pogovor / Wadie E. Said
Str. 277-278: Pogovor hrvatskom izdanju / Miljenko Jergović.
Predmetne odrednice Palestinsko pitanje
Međunarodni odnosi -- Bliski Istok
Izrael – Arapi

Zbirka političkih eseja o izraelsko-palestinskom sukobu jednog od najutjecajnijih znanstvenika našeg vremena.

„Rođen je kao kršćanin usred muslimanske većine. Zahvaljujući obiteljskoj slavi i bogatstvu pripale su ga visoke škole. Imao je dara za ono što je učio. Bio je mlad kada je pošao preko mora, u najbogatiju i najprosperitetniju zemlju kršćanskoga Zapada. Postao je prvak u svojoj struci, izmišljao je nova značenja starim riječima i u red dovodio nerede ljudskih znanja. Ubrzo je bio tako slavan da su od njegovih riječi stotine učenjaka diljem zapadnoga svijeta pisale vlastite knjige.
Od njegovoga učenja nastala su mnoga druga učenja, čak i takva koja bi bila daleko od onoga kojim se on bavio. Smatrali su ga jednim od najumnijih ljudi svoga vremena. Imao je skladnu obitelj, i skoro da je bio sretan čovjek. Izuzetnim ga je među ljudima, velikim i malim, učinilo upravo to - skoro.
Umjesto da zaboravi zavičaj i rodni grad, umjesto da prezre svijet svoga djetinjstva, u kojemu je bio manjina, svijet koji je, osim toga, bio daleko od struke kojom se on bavio, umjesto da zaboravi jezik koji mu je bio materinski, ali ga nije učio od oca i majke, jer su oni u kući govorili neke elegantnije, zapadne jezike, umjesto da okrene glavu nesreći i hvali Boga što ga je iz nje izbavio i izmjestio, on je posvetio život pravima muslimanske većine u svojoj domovini.
Zbog toga je bio prezren i popljuvan, zbog toga su ga smatrali osobenjakom, čovjekom načinjenim od mržnje i teroristom, zbog toga su, sve do današnjih dana, ohola knjiška čeljad odvajala njegova stručna učenja od njegove osobe i od njegove ljudske borbe za domovinu jednoga prezrenog naroda. Ta ga je borba učinila duboko nesretnim čovjekom, jer je bila uzaludna - malo je ostalo onih koji su nakon svih revolucija na strani prezrenih, ali po toj je nesreći bio veći nego po bilo čemu drugome. Zato što je njegova nesreća bila časna. Njegova nesreća je svjetlo jedinoga časnog izbora.
Tako bi, otprilike, glasila bajka o životu Edwarda W. Saida, ispričana mojim riječima, s poukom i sretnim krajem. Nakon stručnoga predgovora i privatnoga pogovora izvornome izdanju, bilo bi neumjesno da ja išta više sričem. Pogotovu ne o temama orijentalizma, postkolonijalne kritike i sličnim, i u nas, poprilično mondenim besjedama. Moje je i inače da o tome šutim. Ono o čemu se usuđujem ponešto reći jest veličina izbora nekoga tko sudbinski na takav izbor nije prisiljen.“ – Miljenko Jergović

Edvard V. Said (Edward W. Said, 1935, Jerusalim – 2003, Njujork) bio je profesor engleske i komparativne književnosti na univerzitetu Kolumbija u Njujorku, književni i muzički kritičar, kulturolog i angažovani borac za prava Palestinaca. Veoma plodan autor, Said je objavio veliki broj knjiga, među kojima su, pored Orijentalizma (Orientalism, 1978), najpoznatije: Pitanje Palestine (The Question of Palestine, 1979), Krivotvorenje islama (Covering Islam, 1981), Svet, tekst i kritika (The World, the Text and the Critic, 1983), Kultura i imperijalizam (Culture and Imperialism, 1983), Politika razvlašćivanja (The Politics of Disposession, 1994), Predstave o intelektualcu (Representations of the Intellectual, 1996) i Razmišljanja o izgnanstvu i drugi ogledi (Reflections on Exile and Other Essays, 2000). Objavio je memoare pod naslovom Izmešten (Out of Place: A Memoir, 1999).
MG76


Predmet: 75210157
Autor - osoba Said, Edward W.
Naslov Od Osla do Iraka : auto-karta u prilogu / Edward W. Said ; s engleskoga preveo Petar Vujačić
Jedinstveni naslov From Oslo to Iraq. scr
Vrsta građe knjiga
URL medijskog objekta odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik hrvatski
Godina 2005
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : VBZ, 2005
Fizički opis 278 str. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Vujačić, Petar
Said, Wadie E.
Jergović, Miljenko, 1966- = Jergović, Miljenko, 1966-
Zbirka ǂBiblioteka ǂTridvajedan
Historijska čitanka Miljenka Jergovića ; ǂknj. br. ǂ5
Napomene Prevod dela: From Oslo to Iraq
Str. 273-275: Pogovor / Wadie E. Said
Str. 277-278: Pogovor hrvatskom izdanju / Miljenko Jergović.
Predmetne odrednice Palestinsko pitanje
Međunarodni odnosi -- Bliski Istok
Izrael – Arapi

Zbirka političkih eseja o izraelsko-palestinskom sukobu jednog od najutjecajnijih znanstvenika našeg vremena.

„Rođen je kao kršćanin usred muslimanske većine. Zahvaljujući obiteljskoj slavi i bogatstvu pripale su ga visoke škole. Imao je dara za ono što je učio. Bio je mlad kada je pošao preko mora, u najbogatiju i najprosperitetniju zemlju kršćanskoga Zapada. Postao je prvak u svojoj struci, izmišljao je nova značenja starim riječima i u red dovodio nerede ljudskih znanja. Ubrzo je bio tako slavan da su od njegovih riječi stotine učenjaka diljem zapadnoga svijeta pisale vlastite knjige.
Od njegovoga učenja nastala su mnoga druga učenja, čak i takva koja bi bila daleko od onoga kojim se on bavio. Smatrali su ga jednim od najumnijih ljudi svoga vremena. Imao je skladnu obitelj, i skoro da je bio sretan čovjek. Izuzetnim ga je među ljudima, velikim i malim, učinilo upravo to - skoro.
Umjesto da zaboravi zavičaj i rodni grad, umjesto da prezre svijet svoga djetinjstva, u kojemu je bio manjina, svijet koji je, osim toga, bio daleko od struke kojom se on bavio, umjesto da zaboravi jezik koji mu je bio materinski, ali ga nije učio od oca i majke, jer su oni u kući govorili neke elegantnije, zapadne jezike, umjesto da okrene glavu nesreći i hvali Boga što ga je iz nje izbavio i izmjestio, on je posvetio život pravima muslimanske većine u svojoj domovini.
Zbog toga je bio prezren i popljuvan, zbog toga su ga smatrali osobenjakom, čovjekom načinjenim od mržnje i teroristom, zbog toga su, sve do današnjih dana, ohola knjiška čeljad odvajala njegova stručna učenja od njegove osobe i od njegove ljudske borbe za domovinu jednoga prezrenog naroda. Ta ga je borba učinila duboko nesretnim čovjekom, jer je bila uzaludna - malo je ostalo onih koji su nakon svih revolucija na strani prezrenih, ali po toj je nesreći bio veći nego po bilo čemu drugome. Zato što je njegova nesreća bila časna. Njegova nesreća je svjetlo jedinoga časnog izbora.
Tako bi, otprilike, glasila bajka o životu Edwarda W. Saida, ispričana mojim riječima, s poukom i sretnim krajem. Nakon stručnoga predgovora i privatnoga pogovora izvornome izdanju, bilo bi neumjesno da ja išta više sričem. Pogotovu ne o temama orijentalizma, postkolonijalne kritike i sličnim, i u nas, poprilično mondenim besjedama. Moje je i inače da o tome šutim. Ono o čemu se usuđujem ponešto reći jest veličina izbora nekoga tko sudbinski na takav izbor nije prisiljen.“ – Miljenko Jergović

Edvard V. Said (Edward W. Said, 1935, Jerusalim – 2003, Njujork) bio je profesor engleske i komparativne književnosti na univerzitetu Kolumbija u Njujorku, književni i muzički kritičar, kulturolog i angažovani borac za prava Palestinaca. Veoma plodan autor, Said je objavio veliki broj knjiga, među kojima su, pored Orijentalizma (Orientalism, 1978), najpoznatije: Pitanje Palestine (The Question of Palestine, 1979), Krivotvorenje islama (Covering Islam, 1981), Svet, tekst i kritika (The World, the Text and the Critic, 1983), Kultura i imperijalizam (Culture and Imperialism, 1983), Politika razvlašćivanja (The Politics of Disposession, 1994), Predstave o intelektualcu (Representations of the Intellectual, 1996) i Razmišljanja o izgnanstvu i drugi ogledi (Reflections on Exile and Other Essays, 2000). Objavio je memoare pod naslovom Izmešten (Out of Place: A Memoir, 1999).
MG76

75210157 Edvard V. Said - OD OSLA DO IRAKA (retko!)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.