ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 412
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

DEMOKRATIJA I GLOBALNI POREDAK, Dejvid Held, Filip Višnjić Beograd 1992

Od moderne države ka kosmopolitskoj vladavini


Demokratija je danas najmoćnija politička ideja u svetu, ali budućnost demokratije je sve neizvesnija. Ključne pretpostavke demokratskog mišljenja i prakse potkopavaju se različitim mestima društveno-ekonomske moći s jedne strane, i gustim mrežama regionalne i globalne međupovezanosti s druge. Države i društva su upleteni u mreže međunarodnih uslova i procesa kao nikada ranije. Demokratija i globalni poredak nudi veoma originalan i sistematičan prikaz ovih pitanja. Prvi deo procenjuje tradicionalne koncepcije demokratije. Drugi deo prati uspon i izmeštanje moderne nacionalne države u kontekstu međudržavnog sistema i svetske ekonomije. Treći deo istražuje teorijske osnove demokratije i demokratske države, i duboke promene koje ovi koncepti moraju da pretrpe ako žele da zadrže svoju relevantnost u veku koji je pred nama. Konačno. Četvrti deo zastupa „kosmopolitski“ model demokratije — novu koncepciju demokratije za novi svetski poredak.



David Jonathan Andrew Held[1][2] (27. kolovoza 1951. - 2. ožujka 2019.) [3] bio je britanski politolog koji se specijalizirao za političku teoriju i međunarodne odnose.[4] Imao je zajedničko imenovanje kao profesor politike i međunarodnih odnosa i bio je magistar sveučilišnog koledža na Sveučilištu Durham do svoje smrti. Također je bio gostujući profesor političkih znanosti na Libera Università Internazionale degli Studi Sociali Guido Carli. Prethodno je bio predstojnik Grahama Wallasa za političke znanosti i ko-direktor Centra za proučavanje globalnog upravljanja na London School of Economics.

Zajedno s Danieleom Archibugijem, Held je bio istaknut u razvoju kozmopolitizma, a posebno kozmopolitske demokracije. Bio je aktivan znanstvenik na pitanjima globalizacije, globalnog upravljanja i bio je glavni urednik akademskog časopisa Global Policy.

Biografija
David Held je rođen u porodici industrijalca Petera Helda i Gisele (rođene Wolff)[7] u Britaniji gdje je proveo veći dio svog djetinjstva. Diplomirao je na Sveučilištu u Manchesteru [8]; nakon završetka doktorskog studija na Massachusetts Institute of Technology proveo je postdoktorsko istraživanje na Sveučilištu u Cambridgeu [9]. Imao je brojne posjete u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Španjolskoj i Italiji, između ostalog.

Held je 1984. godine suosnivač Polity pressa, koji je postao vodeći izdavač u društvenim i humanističkim znanostima diljem svijeta. Također je bio glavni urednik za Global Policy, akademski časopis pokrenut 2008. koji se fokusira na premošćivanje jaza između akademika i praktičara u pitanjima od globalnog značaja.

U siječnju 2012. naslijedio je profesora Mauricea Tuckera na mjestu magistra Sveučilišta u Durhamu, uz njegovu katedru u Školi za državnu upravu i međunarodne odnose na Sveučilištu Durham.

Held je preminuo na koledžu 2. ožujka 2019. nakon što je obolio. Iza njega je ostala supruga, psihoanalitičarka i redateljica Francesca Joseph i njihovo dvoje djece Jacob i Zachary Joseph Held. Također su ga nadživjeli Rosa i Josh Held, djeca iz prethodnog braka s romanopiscem Michelle Spring.

Istraživanje
Otkako je njegova prva knjiga objavljena 1980. (Uvod u kritičku teoriju), David Held nastavio je višerazinsko istraživanje prirode i promjenjivog oblika nacionalne i međunarodne politike. Ovaj pristup uključuje tri vrste rada. Prvo, uključivalo je opsežno empirijsko istraživanje dinamičkog karaktera, strukturnih elemenata i neuspjeha upravljanja suvremenim društvom. Empirijske dimenzije njegova rada uključivale su knjige kao što su Globalne transformacije (1999.), Globalizacija/Antiglobalizacija (2007.), Globalna nejednakost (2007.) i Zastoj: Zašto globalna suradnja propada kad nam je najpotrebnija (2013.). Ove knjige prikazuju promjenjivi globalni politički kontekst, kako svijet postaje sve više međusobno povezan i kako neuspjesi vodstva i pregovora na globalnoj razini stvaraju slom multilateralizma i globalnog upravljanja.[potreban citat]

Drugo, istraživao je promjenjivu prirodu i oblik moderne države i mjesto političkog dobra. Held je ispitivao pitanje može li samo nacionalna država, kako se obično pretpostavlja u političkoj teoriji, biti jedini dom demokracije, odgovornosti i vladavine prava. To je podrazumijevalo kritičku procjenu koncepata demokracije, suvereniteta, upravljanja i kozmopolitizma, među ostalim konceptima. Knjige koje su istraživale ove teme uključuju: Demokracija u globalnom poretku (1999.), Modeli demokracije (2006.), Kozmopolitizam: ideali i realnosti (2010.). [potreban citat]

Treći element Heldovog rada bilo je istraživanje kako i na koje načine se može pomaknuti izvan kriza i dilema politike i upravljanja u suvremenom svijetu. Knjige kao što su Global Covenant (2004.), Debating Globalization (2005.) i širok raspon akademskih članaka postavljaju obrise demokratske politike s više aktera, više razina uokvirene temeljnim načelima demokracije, pravde i održivosti.[potreban citat]

U skladu s tim, Heldov je rad istraživao, s jedne strane, pomak u politici od nacionalnih država prema onome što je nazvao svijetom `preklapajućih zajednica sudbine` (gdje su bogatstva zemalja sve više isprepletena) i, s druge strane, koliko je demokratska standardi i kozmopolitske vrijednosti mogu biti ukorijenjeni u globalnom poretku. Slijedeći ovaj višerazinski pristup, Held je sebe vidio kako radi unutar klasične tradicije političke teorije koja se uvijek bavila time kako karakterizirati svijet u kojem živimo, kako razviti i postići normativne ciljeve kao što su sloboda, demokracija i socijalna pravda, i kako da se pomaknemo s mjesta gdje jesmo na mjesto gdje bismo željeli biti. Heldov odgovor na ovaj izazov bio je istražiti način na koji je globalizacija promijenila politički krajolik [potreban citat], kako kozmopolitizam pruža ideale koji omogućuju nekome ponovno razmišljati o politici i političkom dobru, te slijediti političke odskočne daske koje bi mogle pomoći u ugrađivanju ovog programa. Ponudio je doprinos hitnom dijalogu našeg vremena: kako riješiti probleme kolektivnog djelovanja, nacionalno i globalno, kroz institucije i aranžmane upravljanja koji jačaju demokraciju, socijalnu pravdu i sudjelovanje svih građana u demokratskom javnom životu.