pregleda

ŽIVKO AVRAMOVSKI - BALKANSKA ANTANTA 1934-1940.


Cena:
690 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac

DjepetoPinokijevCale (5808)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9836

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1986
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

ŽIVKO AVRAMOVSKI

BALKANSKA ANTANTA 1934-1940.

Izdavač - Institut za savremenu istoriju, Beograd

Godina - 1986

380 strana

24 cm

Edicija - Studije i monografije

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Predgovor

POKUŠAJI ZA STVARANJE BALKANSKOG PAKTA U DRUGOJ POLOVINI DVADESETIH I POČETKOM TRIDESETIH GODINA
tanje na Balkanu posle prvog svetskog rata
Zaoštravanje jugoslovensko-grčkih odnosa i predlog grčke vlade za sklapanje arbitražnog pakta na Balkanu
Britanska inicijativa za sklapanje,,Balkanskog Lokarna` krajem 1925. godine
Razvitak političkih odnosa na Balkanu i ideja,,Balkanskog Lokarna` 1926 - 1928
Prva Balkanska konferencija 5-12. oktobra 1930. godine
Projekat tripartitnog grčko-tursko-bugarskog pakta i turski i grčki predlozi za „pacifikaciju` Balkana i rešavanje makedonskog pitanja
Druga Balkanska konferencija
Treća Balkanska konferencija

DIPLOMATSKE PRIPREME ZA SKLAPANJE BALKANSKOG PAKTA
Oživljavanje turske akcije u proleće i leto 1933. godine
Jugoslovensko-rumunske inicijative u jesen 1933. godine
Poseta kralja Aleksandra Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj
Tituleskuov put u balkanske zemlje
Razgovori Boris Karol i Titulesku
Arasova poseta Atini, Beogradu i Sofiji i potpisivanje jugoslovensko-turskog pakta
Poseta kralja Borisa Beogradu decembra 1933. godine
Grčka inicijativa za pakt učetvoro
Četvrta Balkanska konferencija

POTPISIVANJE PAKTA BALKANSKOG SPORAZUMA
Sednica Stalnog saveta Male Antante u Zagrebu
Poseta Borisa i Mušanova Bukureštu i odbijanje Bugarske da pristupi
Balkanskom paktu
Parafiranje Pakta balkanskog sporazuma i dodatnih protokola u Beogradu 4. II 1934. godine
Potpisivanje Pakta balkanskog sporazuma u Atini 9. februara 1934. godine
Stav velikih sila prema Balkanskom paktu

RATIFIKOVANJE PAKTA I POTPISIVANJE DOPUNSKIH INSTRUMENATA
Stav grčke opozicije prema Paktu i vladina interpretativna izjava
Reagovanje ostalih potpisnica na grčku interpretativnu izjavu
Pitanje saradnje s Bugarskom
Poseta generala Kondilisa Ankari maja 1934.
Razgovori u Beogradu i Ženevi o obavezama za pružanje vojne pomoći u slučaju stupanja BP u dejstvo
Balkanski sporazum i Bugarska posle devetnaestomajskog prevrata 1934. godine
Potpisivanje dopunskih sporazuma o organizaciji Balkanskog sporazuma
Kraj Balkanske konferencije

POTVRDA VERNOSTI NAČELIMA KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI BALKANSKI SPORAZUM U EVROPSKOJ POLITICI 1935. GODINE
Stav Balkanskog sporazuma prema projektu Dunavskog i Mediteranskog pakta
Venizelistička pobuna u Grčkoj i držanje članica Balkanskog sporazuma
Posledice venizelističke pobune na odnose između članica Balkanskog sporazuma
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma u Bukureštu 10-13. maja 1935.
Britanske analize stanja na Balkanu posle sednice u Bukureštu 10. maja 1935. godine
Balkanski sporazum i etiopska kriza

RAZLAGANJE SISTEMA KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI I ZEMLJE BALKANSKOG SPORAZUMA
Balkanski sporazum i rajnska kriza
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma u Beogradu od 4. do 6. maja 1936. godine
Balkanski sporazum i revizija statusa moreuza
Jugoslovensko-bugarski pakt o večnom prijateljstvu i njegov uticaj na odnose u Balkanskom sporazumu
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma 15-18. februara 1937. godine u Atini
Balkanski sporazum i jugoslovensko-italijanski pakt

U PREDVEČERJE RATA
Balkanski sporazum i anšlus Austrije
Solunski sporazum
Uticaj Minhenskog sporazuma na zemlje Balkanskog sporazuma
Sednica Stalnog saveta u Bukureštu 20-22. februara 1939. godine
Balkanski sporazum britanska nastojanja za stvaranje balkanskog pakta protiv agresije od strane sila Osovine u proleće i leto 1939. god.
Stav Jugoslavije, Rumunije i Grčke prema britansko-turskoj i francusko-turskoj deklaraciji
Nemačke mere za sprečavanje stvaranja probritanskog bloka na Balkanu

POČETAK DRUGOG SVETSKOG RATA I KRAJ BALKANSKOG SPORAZUMA
Pokušaj proširenja Balkanskog sporazuma i stvaranja neutralnog bloka na Balkanu
Sednica Stalnog saveta u Beogradu 2-4. februara 1940.
Degradiranje beogradskih zaključaka i slabljenje veza između članica
Balkanskog sporazuma
Poslednji dani Balkanskog sporazuma

Summary
Registar imena
Registar geografskih naziva
Skraćenice


`Istorija Balkanske antante, defanzivnog pakta između Jugoslavije, Rumunije, Grčke i Turske, privlačila je veću pažnju u drugim zemljama nego u Jugoslaviji, iako je ona predstavljala značajnu komponentu u međunarodnom položaju Kraljevine Jugoslavije u vreme uspona fašističkih sila i sve bržeg razaranja sistema kolektivne bezbednosti. Prve publikacije o Balkanskoj antanti pojavile su se već pre drugog svetskog rata (R. J. Kerner and H. N. Howard, The Balkan Conferences and the Balkan Entente, 1930-1936, Barkley, California, 1936 i B. Kostov, La Bulgarie et le pacte Balcanique, Paris, 1938). Posle drugog svetskog rata jedino je u rumunskoj istoriografiji objavljeno dva monografska dela posvećena ovoj problematici: Cristian Popisteanu, Romania si Antanta Balcanica, Bucuresti 1968 i Eliza Campus, Intelegrea Balcanica, Bukuresti 1972, E. Campus je ponovo pisala o ovom problemu u knjizi The Little Entente and the Balkan Aliance, Bukuresti 1978. U ostalim zemljama članicama Balkanske antante nisu do sada publikovane monografska dela posvećena njenoj istoriji. Ta problematika obrađivana je u posebnim člancima i u monografijama u kojima se šire međunarodni položaj ovih zemalja uoči drugog svetskog rata.

Poslednjih godina istoriji Balkanske antante posvećuje se veća pažnja i u bugarskoj istoriografiji. Pored nekoliko članaka u časopisima i ceo broj 11 časopisa Studia Balcanica posvećen je problemu diplomatske pripreme za sklapanje Balkanskog pakta.

U jugoslovenskoj istoriografiji, sem potpisanog, koji je objavio nekoliko članaka posvećenih stvaranju Balkanske antante i stavu velikih sila i Bugarske po tom pitanju, o njenom mestu u političkoj konstelaciji u jugoistočnoj Evropi najviše je u svojim radovima pisao Vuk Vinaver, a pre svega u monografijama Jugoslavija i Mađarska 1933-1941, Beograd 1976. i Jugoslavija i Francuska između dva rata, Beograd 1985. Pored njega o ovom pitanju su pisali Dušan Lukač u svojoj dvotomnoj monografiji Treći Rajh i zemlje jugoistočne Evrope, Beograd 1982, i Bogdan Krizman u knjizi Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941, Zagreb 1975.

Potpisani je ovim pitanjem počeo da se bavi još pre dve decenije. Međutim, domaći arhivski fondovi nisu omogućavali stvaranje kompletne dokumentacione osnove za izradu jedne istorijske studije, jer je najveći deo dokumentacije Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije uništen u aprilskom ratu 1941. Sačuvana je jedino građa o radu Ekonomskog saveta Balkanske antante, koja se čuva u fondu Konzularno-privrednog odeljenja Ministarstva inostranih poslova. Zbog toga je rukopis mogao biti završen tek posle dobijanja mogućnosti za pribavljanje diplomatske građe iz Britanskog državnog arhiva (Bublic Record Office 371, a naročito grupa Southern, General), iz Arhiva Ministarstva inostranih poslova u Pragu (Arhiv Ministerstva zahraničných veci (fond Politické zprávy) i Političkog arhiva Ministarstva inostranih poslova u Bonu (Politisches Archiv des Auswärtigen Amtes, fond Politische Abteilung IIb, grupa Balkanpolitik im algemeinen, Zwischenstaatliche aussenpolitische Probleme).

Britanska i čehoslovačka dokumenta imaju visok stepen verodostojnosti, jer su ove dve vlade bile stalno obaveštavane od najmerodavnijih ličnosti zemalja potpisnica o svim problemima vezanim za osnivanje i rad Balkanske antante.

Prikupljanje dokumentacije iz inostranih arhiva omogućeno je od strane Samoupravne interesne zajednice nauke SR Srbije, pa njoj pripada glavna zasluga što je ova monografija mogla biti napisana i moja najveća zahvalnost.

Pored toga dugujem zahvalnost i recenzentima Dr Vuku Vinaveru i Dr Dušanu Lukaču, koji su svojim konstruktivnim primedbama i sugestijama doprineli mnogim poboljšanjima teksta.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Ernst Eisenlohr Ajzenlor Aleksandar Karađorđević Ivo Andrić Antonov Ruždi Aras Tevfik Rusdu Briand Aristide Panagis Tsaldaris Caldaris Aleksandar Cincar Marković Imre Csaky Čaki Čemberlen Austen Chamberlain Osten Boško Čolak Antić Čano Ciano Galeaazo Draganov Dramond Eric Drummond Čedomir Đurđević Đorđe Đurić Fabricius Grigore Gafencu Gafenku Galop Nikolaj Genčev Kimon Gergijev Hermann Gering Goering Hadži Mišev Edward Halifax Halifaks Hanak Hassell Ulrich Hasel Neville Henderson Viktor Von Heeren Heren Adolf Hitler Egon Heymann Hejman Hjudžesen Hugh Knatchbull Hugessen Hoppe Hans Joachin Hoare Reginald Nikolaus Hiklos Horti Horthy Mario Indelli Indeli Ismet Inou Ineni Bogoljub Jevtić Aleksandar Kadogan Kafandaris Šukri Kaja Eliza Kampus Campus Kanja Kalman Kanya Pavle Karađorđević Karol Frank Kelog Kellog Kemal Paša Ataturk Ronaald Campbell Kembel Kenard Howard William Kennard Georgi Kjoseivanov Kark Clark Kondilis Georgios Condylis Lampson Miles Wederholm Pierre Laval Pjer Maksim Litvinov Lond Lojd Loraine Percy Loren Persi Dušan Lukač Vladimir Maček Maks Prokop Maxa Maksimos Dimitrios Maximos Vojislav Marinković Numan Menemendžoglu Metaksas Joanis Metaxas Andreas Michalakopoulos Mihalakopulos Vladimir Milanović Džems Morgan James Benito Mussolini Musolni Nikola Mušanov Milan Nedić Momčilo Ninčić Konstantin Von Nojrat Neurath Oven O Mali Michael Pallairet Palere Vaclav Palier Pangalos Theodoros Alexandros Papagos Papanastasiu Papanastasiou Aleksanros Nikola Pašić Popištenau Cristian Kristijan Vladimir Petrovič Potemkin Božidar Purić Simeon Radev Remzi Patric Remsey Džordž Rendel George Ribentrop Joachim Von Ribbentrop Joakim Rihthofen Oswald Richthofen Bibika Rozeti Bibica Rosetti Alfred Rosenberg John Simon Sajmon Janko Sakazov Saradžoglu Caracoglu Sardžent Orme Sargent Sofulis Miroslav Spalajković Aleksandar Stamoblijski Milan Stojadinović Vasile Stoica Stojka Ivan Subotić Jan Šeba Tataresku Gheorghe Tatarescu Nicolae Titulescu Titulesku Nikolaj Ernst Weizsacker Vajczeker Robert Vansittart Vansitart Vasil Vasilev Velner Wellner Elefterios Venizelos Eleutherios Veniselos Verman Woermann Vuk Vinaver Viek Sidney Waterlow Voterlou Aleksandar Vukčević

Lično preuzimanje je moguće na 2 načina:

1. Svakog dana, bilo kad, na mojoj adresi sa Limunda/Kupinda.

2. Svakog radnog dana posle 15h na Zelenom vencu ili Trgu republike.

Šaljem u inostranstvo, primam uplate preko servisao kao što su Pay Pal, RIA, Western Union (otvoren sam i za druge mogućnosti, javite se pre kupovine i dogovorićemo se).

Kao način slanja stavio sam samo Poštu i Postexpress jer sam s njima najviše sarađivao i vrlo sam zadovoljan, ali na Vaš zahtev mogu da šaljem i drugim službama.

Besplatna dostava na knjigama koje su obeležene tako se odnosi samo na slanje preporučenom tiskovinom.

Predmet: 73174925
ŽIVKO AVRAMOVSKI

BALKANSKA ANTANTA 1934-1940.

Izdavač - Institut za savremenu istoriju, Beograd

Godina - 1986

380 strana

24 cm

Edicija - Studije i monografije

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Predgovor

POKUŠAJI ZA STVARANJE BALKANSKOG PAKTA U DRUGOJ POLOVINI DVADESETIH I POČETKOM TRIDESETIH GODINA
tanje na Balkanu posle prvog svetskog rata
Zaoštravanje jugoslovensko-grčkih odnosa i predlog grčke vlade za sklapanje arbitražnog pakta na Balkanu
Britanska inicijativa za sklapanje,,Balkanskog Lokarna` krajem 1925. godine
Razvitak političkih odnosa na Balkanu i ideja,,Balkanskog Lokarna` 1926 - 1928
Prva Balkanska konferencija 5-12. oktobra 1930. godine
Projekat tripartitnog grčko-tursko-bugarskog pakta i turski i grčki predlozi za „pacifikaciju` Balkana i rešavanje makedonskog pitanja
Druga Balkanska konferencija
Treća Balkanska konferencija

DIPLOMATSKE PRIPREME ZA SKLAPANJE BALKANSKOG PAKTA
Oživljavanje turske akcije u proleće i leto 1933. godine
Jugoslovensko-rumunske inicijative u jesen 1933. godine
Poseta kralja Aleksandra Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj
Tituleskuov put u balkanske zemlje
Razgovori Boris Karol i Titulesku
Arasova poseta Atini, Beogradu i Sofiji i potpisivanje jugoslovensko-turskog pakta
Poseta kralja Borisa Beogradu decembra 1933. godine
Grčka inicijativa za pakt učetvoro
Četvrta Balkanska konferencija

POTPISIVANJE PAKTA BALKANSKOG SPORAZUMA
Sednica Stalnog saveta Male Antante u Zagrebu
Poseta Borisa i Mušanova Bukureštu i odbijanje Bugarske da pristupi
Balkanskom paktu
Parafiranje Pakta balkanskog sporazuma i dodatnih protokola u Beogradu 4. II 1934. godine
Potpisivanje Pakta balkanskog sporazuma u Atini 9. februara 1934. godine
Stav velikih sila prema Balkanskom paktu

RATIFIKOVANJE PAKTA I POTPISIVANJE DOPUNSKIH INSTRUMENATA
Stav grčke opozicije prema Paktu i vladina interpretativna izjava
Reagovanje ostalih potpisnica na grčku interpretativnu izjavu
Pitanje saradnje s Bugarskom
Poseta generala Kondilisa Ankari maja 1934.
Razgovori u Beogradu i Ženevi o obavezama za pružanje vojne pomoći u slučaju stupanja BP u dejstvo
Balkanski sporazum i Bugarska posle devetnaestomajskog prevrata 1934. godine
Potpisivanje dopunskih sporazuma o organizaciji Balkanskog sporazuma
Kraj Balkanske konferencije

POTVRDA VERNOSTI NAČELIMA KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI BALKANSKI SPORAZUM U EVROPSKOJ POLITICI 1935. GODINE
Stav Balkanskog sporazuma prema projektu Dunavskog i Mediteranskog pakta
Venizelistička pobuna u Grčkoj i držanje članica Balkanskog sporazuma
Posledice venizelističke pobune na odnose između članica Balkanskog sporazuma
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma u Bukureštu 10-13. maja 1935.
Britanske analize stanja na Balkanu posle sednice u Bukureštu 10. maja 1935. godine
Balkanski sporazum i etiopska kriza

RAZLAGANJE SISTEMA KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI I ZEMLJE BALKANSKOG SPORAZUMA
Balkanski sporazum i rajnska kriza
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma u Beogradu od 4. do 6. maja 1936. godine
Balkanski sporazum i revizija statusa moreuza
Jugoslovensko-bugarski pakt o večnom prijateljstvu i njegov uticaj na odnose u Balkanskom sporazumu
Sednica Stalnog saveta Balkanskog sporazuma 15-18. februara 1937. godine u Atini
Balkanski sporazum i jugoslovensko-italijanski pakt

U PREDVEČERJE RATA
Balkanski sporazum i anšlus Austrije
Solunski sporazum
Uticaj Minhenskog sporazuma na zemlje Balkanskog sporazuma
Sednica Stalnog saveta u Bukureštu 20-22. februara 1939. godine
Balkanski sporazum britanska nastojanja za stvaranje balkanskog pakta protiv agresije od strane sila Osovine u proleće i leto 1939. god.
Stav Jugoslavije, Rumunije i Grčke prema britansko-turskoj i francusko-turskoj deklaraciji
Nemačke mere za sprečavanje stvaranja probritanskog bloka na Balkanu

POČETAK DRUGOG SVETSKOG RATA I KRAJ BALKANSKOG SPORAZUMA
Pokušaj proširenja Balkanskog sporazuma i stvaranja neutralnog bloka na Balkanu
Sednica Stalnog saveta u Beogradu 2-4. februara 1940.
Degradiranje beogradskih zaključaka i slabljenje veza između članica
Balkanskog sporazuma
Poslednji dani Balkanskog sporazuma

Summary
Registar imena
Registar geografskih naziva
Skraćenice


`Istorija Balkanske antante, defanzivnog pakta između Jugoslavije, Rumunije, Grčke i Turske, privlačila je veću pažnju u drugim zemljama nego u Jugoslaviji, iako je ona predstavljala značajnu komponentu u međunarodnom položaju Kraljevine Jugoslavije u vreme uspona fašističkih sila i sve bržeg razaranja sistema kolektivne bezbednosti. Prve publikacije o Balkanskoj antanti pojavile su se već pre drugog svetskog rata (R. J. Kerner and H. N. Howard, The Balkan Conferences and the Balkan Entente, 1930-1936, Barkley, California, 1936 i B. Kostov, La Bulgarie et le pacte Balcanique, Paris, 1938). Posle drugog svetskog rata jedino je u rumunskoj istoriografiji objavljeno dva monografska dela posvećena ovoj problematici: Cristian Popisteanu, Romania si Antanta Balcanica, Bucuresti 1968 i Eliza Campus, Intelegrea Balcanica, Bukuresti 1972, E. Campus je ponovo pisala o ovom problemu u knjizi The Little Entente and the Balkan Aliance, Bukuresti 1978. U ostalim zemljama članicama Balkanske antante nisu do sada publikovane monografska dela posvećena njenoj istoriji. Ta problematika obrađivana je u posebnim člancima i u monografijama u kojima se šire međunarodni položaj ovih zemalja uoči drugog svetskog rata.

Poslednjih godina istoriji Balkanske antante posvećuje se veća pažnja i u bugarskoj istoriografiji. Pored nekoliko članaka u časopisima i ceo broj 11 časopisa Studia Balcanica posvećen je problemu diplomatske pripreme za sklapanje Balkanskog pakta.

U jugoslovenskoj istoriografiji, sem potpisanog, koji je objavio nekoliko članaka posvećenih stvaranju Balkanske antante i stavu velikih sila i Bugarske po tom pitanju, o njenom mestu u političkoj konstelaciji u jugoistočnoj Evropi najviše je u svojim radovima pisao Vuk Vinaver, a pre svega u monografijama Jugoslavija i Mađarska 1933-1941, Beograd 1976. i Jugoslavija i Francuska između dva rata, Beograd 1985. Pored njega o ovom pitanju su pisali Dušan Lukač u svojoj dvotomnoj monografiji Treći Rajh i zemlje jugoistočne Evrope, Beograd 1982, i Bogdan Krizman u knjizi Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941, Zagreb 1975.

Potpisani je ovim pitanjem počeo da se bavi još pre dve decenije. Međutim, domaći arhivski fondovi nisu omogućavali stvaranje kompletne dokumentacione osnove za izradu jedne istorijske studije, jer je najveći deo dokumentacije Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije uništen u aprilskom ratu 1941. Sačuvana je jedino građa o radu Ekonomskog saveta Balkanske antante, koja se čuva u fondu Konzularno-privrednog odeljenja Ministarstva inostranih poslova. Zbog toga je rukopis mogao biti završen tek posle dobijanja mogućnosti za pribavljanje diplomatske građe iz Britanskog državnog arhiva (Bublic Record Office 371, a naročito grupa Southern, General), iz Arhiva Ministarstva inostranih poslova u Pragu (Arhiv Ministerstva zahraničných veci (fond Politické zprávy) i Političkog arhiva Ministarstva inostranih poslova u Bonu (Politisches Archiv des Auswärtigen Amtes, fond Politische Abteilung IIb, grupa Balkanpolitik im algemeinen, Zwischenstaatliche aussenpolitische Probleme).

Britanska i čehoslovačka dokumenta imaju visok stepen verodostojnosti, jer su ove dve vlade bile stalno obaveštavane od najmerodavnijih ličnosti zemalja potpisnica o svim problemima vezanim za osnivanje i rad Balkanske antante.

Prikupljanje dokumentacije iz inostranih arhiva omogućeno je od strane Samoupravne interesne zajednice nauke SR Srbije, pa njoj pripada glavna zasluga što je ova monografija mogla biti napisana i moja najveća zahvalnost.

Pored toga dugujem zahvalnost i recenzentima Dr Vuku Vinaveru i Dr Dušanu Lukaču, koji su svojim konstruktivnim primedbama i sugestijama doprineli mnogim poboljšanjima teksta.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Ernst Eisenlohr Ajzenlor Aleksandar Karađorđević Ivo Andrić Antonov Ruždi Aras Tevfik Rusdu Briand Aristide Panagis Tsaldaris Caldaris Aleksandar Cincar Marković Imre Csaky Čaki Čemberlen Austen Chamberlain Osten Boško Čolak Antić Čano Ciano Galeaazo Draganov Dramond Eric Drummond Čedomir Đurđević Đorđe Đurić Fabricius Grigore Gafencu Gafenku Galop Nikolaj Genčev Kimon Gergijev Hermann Gering Goering Hadži Mišev Edward Halifax Halifaks Hanak Hassell Ulrich Hasel Neville Henderson Viktor Von Heeren Heren Adolf Hitler Egon Heymann Hejman Hjudžesen Hugh Knatchbull Hugessen Hoppe Hans Joachin Hoare Reginald Nikolaus Hiklos Horti Horthy Mario Indelli Indeli Ismet Inou Ineni Bogoljub Jevtić Aleksandar Kadogan Kafandaris Šukri Kaja Eliza Kampus Campus Kanja Kalman Kanya Pavle Karađorđević Karol Frank Kelog Kellog Kemal Paša Ataturk Ronaald Campbell Kembel Kenard Howard William Kennard Georgi Kjoseivanov Kark Clark Kondilis Georgios Condylis Lampson Miles Wederholm Pierre Laval Pjer Maksim Litvinov Lond Lojd Loraine Percy Loren Persi Dušan Lukač Vladimir Maček Maks Prokop Maxa Maksimos Dimitrios Maximos Vojislav Marinković Numan Menemendžoglu Metaksas Joanis Metaxas Andreas Michalakopoulos Mihalakopulos Vladimir Milanović Džems Morgan James Benito Mussolini Musolni Nikola Mušanov Milan Nedić Momčilo Ninčić Konstantin Von Nojrat Neurath Oven O Mali Michael Pallairet Palere Vaclav Palier Pangalos Theodoros Alexandros Papagos Papanastasiu Papanastasiou Aleksanros Nikola Pašić Popištenau Cristian Kristijan Vladimir Petrovič Potemkin Božidar Purić Simeon Radev Remzi Patric Remsey Džordž Rendel George Ribentrop Joachim Von Ribbentrop Joakim Rihthofen Oswald Richthofen Bibika Rozeti Bibica Rosetti Alfred Rosenberg John Simon Sajmon Janko Sakazov Saradžoglu Caracoglu Sardžent Orme Sargent Sofulis Miroslav Spalajković Aleksandar Stamoblijski Milan Stojadinović Vasile Stoica Stojka Ivan Subotić Jan Šeba Tataresku Gheorghe Tatarescu Nicolae Titulescu Titulesku Nikolaj Ernst Weizsacker Vajczeker Robert Vansittart Vansitart Vasil Vasilev Velner Wellner Elefterios Venizelos Eleutherios Veniselos Verman Woermann Vuk Vinaver Viek Sidney Waterlow Voterlou Aleksandar Vukčević
73174925 ŽIVKO AVRAMOVSKI - BALKANSKA ANTANTA 1934-1940.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.