ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979
Jezik: Srpski
Autor: Strani

KARL MARKS

OSNOVI KRITIKE POLITIČKE EKONOMIJE I i II

Prevod - Moša Pijade, Gajo Petrović, Branko Petrović, Mara Fran i Miloš Sofrenović

Izdavač - Prosveta, Beograd

Godina - 1979

XVIII + 487 + 603 strana

22 cm

Edicija - Biblioteka Marksizam

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, lošije očuvana, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Predgovor
A. UVOD
I. PROIZVODNJA, POTROŠNJA, RASPODJELA, RAZMJENA (PROMET)
1. Proizvodnja
2. Opći odnos proizvodnje prema raspodjeli, razmjeni, potrošnji
a) [Potrošnja i proizvodnja]
b) [Raspodjela i proizvodnja]
c) Najzad razmjena i promet
Razmjena i proizvodnja
3. Metoda političke ekonomije
4. Proizvodnja. Sredstva za proizvodnju i odnosi proizvodnje
Odnosi proizvodnje i odnosi prometa. Oblici države i oblici svijesti u odnosu prema odnosima proizvodnje i prometa
Pravni odnosi. Porodični odnosi

II. GLAVA O NOVCU
A. Kritika prudonističkih koncepcija o novcu
1. Darimanove iluzije o prirodi novčanog prometa i o ulozi banaka
2. Darimanove zablude o ulozi zlata i srebra
3. Prudonistička ideja »radnog novca«
B. Novac kao rezultat razvitka robne proizvodnje
1. [Roba, vrijednost i novac]
2. [»Radni novac i roba]
3. [Postvarenje u kapitalizmu i mogućnost besklasnog društva]
4. [Robna proizvodnja i univerzalno razvijeni individuum
5. [Novac kao u isti mah posebna i opća roba]
6. [Radno vrijeme i ekonomija vremena]
7. [Plemeniti metali kao nosioci novčanog odnosa]
a) Zlato i srebro u odnosu prema drugim metalima
b) Kolebanje odnosa vrijednosti različitih metala
C. Robno-novčani promet
1. [Odnos prometa robe i prometa novca]
2. [Tri funkcije novca u robno-novčanom prometu]
a) Novac kao mjera vrijednosti
b) Novac kao prometno sredstvo
c) Novac kao materijalni predstavnik bogatstva (gomilanje novca; prije toga još novac kao opća materija ugovora itd.)
a) [Protivurječnost između prve dvije funkcije novca]
B) [Novac kao materijalni predstavnik bogatstva vladar i bog u svijetu roba]
h) [Prijelaz k novcu kao kapitalu]

III. GLAVA O KAPITALU
PRVI ODJELJAK - PROCES PROIZVODNJE KAPITALA
A. Pretvaranje novca u kapitl
1. [„Sloboda« i »jednakost« u razmjeni]
2. [Radanje i razvoj kapitala)
3. [Prijelaz od jednostavnog prometa robe na kapitalističku proizvodnju]
a) Promet i razmjenska vrijednost koja potječe iz prometa kao pretpostavka kapitala
b) Razmjenska vrijednost koja potječe iz prometa kao pretpostavka kapitala
a) [Tri umetka: plan djela; društvo; Proudhon]
B) [Od jednostavne razmjenske vrijednosti do kapitala]
7) Priroda kapitala
8) Proizvodni i neproizvodni rad
4. Dva različita procesa u razmjeni između kapitala i rada
a) Uvodne napomene
b) Kapital i zemljišno vlasništvo (i još jedan plan djela)
c) Radnik i kapitalista
d) Kapital i rad
B. Proces rada i proces uvećavanja vrijednosti
1. [Pretvaranje rada u kapital]
2. [Samooplodnja vrijednosti kao uslov kapitalističke proizvodnje
3. [Višak vrijednosti i povijesna misija kapitala)
4. [Pitanje o postanku viška vrijednosti kod ranijih ekonomista]
5. [Višak vrijedosti i proizvodna snaga rada]
C. Apsolutni i relativni višak vrijednosti
1. [O povećanju vrijednosti kapitala]
2. Postojani i promjenljivi kapital
a) Održanje vrijednosti postojanog kapitala u procesu proizvodnje
b) Održanje upotrebne vrijednosti postojanog kapitala i rad kao tvorac i čuvar upotrebne vrijednosti i vrijednosti
3. [Odnos između postojanog i promenljivog kapitala
a) Prisvajanje budućeg rada prisvajanjem sadašnjeg
b) Višak vrijednosti i profit
c) Porast postojanog kapitala u odnosu na promenljivi
4. [Razvoj proizvodnih snaga kao osnov bogatstva i rada
b. [Kapital, višak rada i potreban rad]

DRUGI ODJELJAK - PROMETNI PROCES KAPITALA
A. Reprodukcija i akumulacija kapitala
1. [Prijelaz u promet ili »treća strana« kapitala
2. [Univerzalna tendencija i ograničenost kapitalističke proizvodnje
3. [Nužnost hiperprodukcije pri vladavini kapitala]
4. [Odnos kapitala prema radniku kao proizvođaču i potrošaču]
5. [Teorije o mogućnosti hiperprodukcije i odnos između potrebne najamnine i profita]
6. [Proces akumulacije kapitala)
a) Pretvaranje viška rada u kapital
b) Opća profitna stopa i najamnina
c) Proporcije akumulacije i obezvređenje kapitala u krizama
d) Realizirani kapital kao novac i primjedba o kapitalu općenito
e) Od viška rada do viška kapitala ili opredmećenje i otuđenje
f) Dijalektički odnos kapitala i rada
7. Prvobitna akumulacija, podjela rada otuđenje
a) Historijske pretpostavke kapitala
Uslužna zanimanja i najamni rad
Rad i vlasništvo
B. Oblici koji prethode kapitalističkoj proizvodnji
1. [Opća karakteristika]
2. Azijatski oblik vlasništva
3. [Antički oblik vlasništva)
4. [Germanski oblik i njegov odnos prema azijatskom i antičkom]
5. [Ograničenost općinskog poretka. Bogatstvo u starom svijetu, u građanskom društvu iu komunizmu)
6. [Pretpostavke nastanka vlasništva. Ropstvo i kmetstvo]
7. [Raspadanje općine i općinskog vlasništva]
8. [Raspadanje pretkapitalističkih oblika odnosa radnika prema uslovima rada]
9. [Odvajanje objektivnih uslova rada od rada i nastanak kapitala]
10.[Dodatna napomena o radnikovoj lišenosti vlasništva kao osnovi razmijene rada za rad]
C. Kružno kretanje i obrt kapitala
1. [Promet kapitala i promet novca]
2. [Proces proizvodnje i proces prometa]
3. [Pretvaranje proizvoda u novac)
4. (Troškovi prometa, promet i proizvodnja. Opći i posebni uslovi proizvodnje)
5. [Promet kao bitni uslov kapitalističke proizvodnje]
6. [Vrijeme prometa kao smetnja samooplodnje kapitala)
7. [Univerzalna tendencija kapitala, univerzalni razvoj proizvodnih snaga i univerzalni razvoj individuuma)
8. [Još o vremenu prometa, produktivnosti i oplodnji vrijednosti)
D. Građanska teorije o višku vrijednosti i profitu
1. [Ricardo i njegovi komentatori o višku vrijednosti]
2. [Malthusova identifikacija količine rada i srijednosti rada«]
3. [Careyeva teorija o pojeftinjenju kapitala za radnika]
4. Bailey o neiskorišćenom kapitalu
5. Wadeova koncepcija kapitala i pretvaranje svih društvenih potencija u proizvodnu snagu kapitala
6. [Rossijeve teškoće s pojmom kapitala]
7. [Još jednom Malthus i Ricardo]
8. Chalmes o svrhi proizvodnje i Hodgskin o fondovima proizvodnje
9. [Slobodan radnik kao pauper. Kritika Malthusove teorije prenaseljenosti]
10.[Potrebni rad i višak rada]
11.Rad i sloboda - Kritika Smithove teorije žrtve
12.[Smith i ostali o profitu)

NAPOMENE I REGISTRI
Napomene
Literatura
Registar imena
Registar pojmova

DRUGI ODJELJAK - PROMETNI PROCES KAPITALA (NASTAVAK)
E. Kružno kretanje i obrt kapitala (nastavak)
1. Opticajni i stalni kapital
2. Obrt kapitala i troškovi prometa
3. Vrijeme prometa i »radno vrijeme« kapitalista
4. Storch o prometu kapitala i opticajni kapital kao opće obilježje kapitala
5. Građanski ekonomisti o razlici između stalnog i opticajnog kapitala
6. »Slobodna konkurencija« kao sloboda kapitala
7. Višak vrijednosti, vrijeme proizvodnje i vrijeme prometa (s umetkom o konkurenciji)
O konkurenciji
8. Razlika između vremena proizvodnje i radnog vremena
9. Mali promet ili razmjena između kapitala i radne sposobnosti
10. Trostruko određenje ili način prometa kapitala i razlike između opticajnog i stalnog kapitala
11. Strojevi i nauka u službi kapitala
12. Mogućnost zbiljskog bogatstva i slobodnog razvoja individualnosti
13. Slobodno vrijeme kao mjera bogatstva
14. Ukidanje suprotnosti između radnog i slobodnog vremena
15. Owenovo historijsko shvaćanje industrijske (kapitalističke) proizvodnje
16. Oblici kapitala i prirodni faktori
17. Vrijeme obrta i reprodukcija stalnog i opticajnog kapitala
18. Dohodak od stalnog i od opticajnog kapitala
19. Umetak o slobodnom radu kao latentnom pauperizmu
20. Povezanost prometa i reprodukcije stalnog i opticajnog kapitala

TREĆI ODJELJAK - KAPITAL KAO ONO ŠTO DONOSI PLOD (kamatu, profit itd.)
A. Pretvaranje viška vrijednosti u profit
1. Kapital, višak vrijednosti i profit
2. Zakoni profita i nužnost samonegacije kapitala
3. Još o padanju profitne stope
2. Kapital, profit i troškovi proizvodnje
5. Stalni kapital i povećanje proizvodne snage rada
6. Rezime o višku vrijednosti
7. Razvoj proizvodnih snaga i međusobni odnos sastavnih dijelova kapitala

DODACI UZ GLAVE O NOVCU I KAPITALU
1. Ekscerpti i bilješke o raznim pitanjima teorije vrijednosti i teorije novca
2. Ekscerpti o razvoju industrije i najamnog rada u Engleskoj
3. Ekscerpti o akumulaciji kapitala i o profitu
4. Novac kao mjera vrijednosti i kritika teorija o idealnoj mjeri vrijednosti
5. Novac kao opticajno sredstvo i novac kao predmet zgrtanja
6. Određivanje vrijednosti radom
7. Strojevi i višak rada
8. Kapital i profit
9. Ilustracije o odnosu strojeva, potrebnog rada i viška rada
10. Otuđenje i mogućnost razotuđenja
11. Fragmenti o novcu i o lihvarstvu (napose o antici i srednjem vijeku)
12. Ekscerpti, o proizvodnoj potrošnji i sl.
13. Price, Proudhon i drugi o vrijednosti, novcu, kapitalu
14. Kamata i profit
15. Pretvaranje trgovca u industiijskog kapitalistu
16. Ekscerpti o kamati
17. Razni ekscerpti o novcu
18. Kritika Jamesa Milla i drugi fragmenti o novcu i cijeni
19. Razmjena među nacijama i treće određenje novca
Vrijednost

BASTIAT I CAREY
Uvod
XIV glava. O najamninama

INDEKS ZA SEDAM SVESKI (prvi dio)
Prva varijanta indeksa
Druga varijanta indeksa
Prilog kritici političke ekonomije — fragment prvobitnog teksta
Druga glava. Novac
2. Novac kao sredstvo razmjene
3. Novac kao međunarodno sredstvo plaćanja i kupovanja, kao svjetska moneta
4. Plemeniti metali kao nosioci novčanog odnosa
5. Pojava zakona prisvajanja u jednostavnom prometu
6. Prijelaz na kapital
Treća glava. Kapital
A. Proces proizvodnje kapitala
1. Pretvaranje novca u kapital
Dodatne bilješke
Nepromjenljiva vrijednost novca
Novac kao novac (svjetska moneta itd.)
Oblik vlasništva

MARXOVI POPISI UZ RUKOPISE IZ 1857 - 1858
Referati uz moje vlastite sveske

NACRT PLANA TREĆE GLAVE - »PRILOGA KRITICI POLITIČKE EKONOMIJE«
I. Proces proizvodnje kapitala
II. Prometni proces kapitala
III. Kapital i profit
Razno
Prilog kritici političke ekonomije
Predgovor

PRVA KNJIGA: O KAPITALU
Odjeljak I: Kapital uopće
Glava prva: Roba
A. Historijski osvrt uz analizu robe
Glava druga: Novac ili jednostavni promet
1. Mjera vrijednosti
B. Teorije o jedinici mjere novca
2. Prometno sredstvo
a) Metamorfoza roba
b) Opticaj novca
c) Moneta. Znak vrijednosti
3. Novac
a) Obrazovanje blaga
b) Platežno sredstvo
c) Svjetski novac
4. Plemeniti metali
C. Teorije o prometnim sredstvima i novcu

Dodaci
FRIEDRICH ENGELS - KARL MARX, »PRILOG KRITICI POLITIČKE EKONOMIJE«
Izvaci iz sveski o Ricardu
Isvaci o Ricardovom učenju o novcu
Bilješke i izvaci o Ricardovom sistemu
Napomene uz Ricarda
Predmetni registar za Ricarda
Izvaci iz Ricarda
I. O vrijednosti
II. O renti
III. O prirodnoj i o tržišnoj cijeni
IV. O najamnini
V. O profitu
VI. O porezima
VII. Iz Predgovora (početak knjige)

NAPOMENE I REGISTRI
Napomene
Literatura.
Registar imena
Registar pojmova



`The Grundrisse der Kritik der Politischen Ökonomie (Outlines of the Critique of Political Economy) is a lengthy, unfinished manuscript by the German philosopher Karl Marx. Left aside by Marx in 1858, it remained unpublished until 1939. The Grundrisse is very wide-ranging in subject matter and covers all six sections of Marx`s economics (of which only one, the first volume of Das Kapital, ever reached a final form). It is often described as the rough draft of Das Kapital, although there is considerable disagreement about the exact relationship between the two texts, particularly around the issue of methodology.

Due to its breadth and its incorporation of themes from Marx`s earlier writings, the Grundrisse is central to Marx`s body of work. Its subject matter includes production, relations of production, distribution, exchange, alienation, value, labor, capitalism, the rise of technology and automation, pre-capitalist forms of social organization, and the preconditions for a communist revolution. Scholars have noted major differences between Marx`s earlier writings, such as The German Ideology and The Communist Manifesto, and the late ones, Das Kapital and Grundrisse, suggesting that Marx`s views evolved, though the main themes remained the same.

As Martin Nicolaus and others have argued, the Grundrisse is crucial for understanding Marx’s mature analysis of capitalism, even though, historically, it has been far less influential in the development of the various strands of Marxist theory than earlier texts such as the Manifesto, the Economic and Philosophic Manuscripts of 1844, and The German Ideology. Towards the end of his life, Marx, according to Nicolaus, viewed the latter “with a scepticism bordering on rejection.” The Grundrisse, on the other hand, was one of the few texts which Marx spoke of “with a tone of achievement and a sense of accomplishment.” If this is true, possibly the main reason is that the more substantive first part of The German Ideology was largely written by Friedrich Engels while the subsequent parts, satirizing the linguistic apostasies and word-mongering of Left-Hegelian philosophers, were written by Marx himself.

French philosopher Louis Althusser believed that Marx`s thought had been misunderstood and underestimated. He condemned various interpretations of Marx—such as historicism, idealism, economism—on the grounds that they fail to realise that Marx`s `science of history`, historical materialism, represents a revolutionary view of social change. Althusser believed these errors to result from the notion (mistaken in his view) that Marx`s entire body of work forms a coherent whole. Althusser proffered a radical `epistemological break` in Marx`s thought, which can be seen by comparing the unpublished Grundrisse and Das Kapital.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Osnovne Kritika