| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1980
ISBN: 97
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Arsen Diklić
Ilustracije: Eugen Kokot
Izdavač: Mladost, Zagreb
Edicija: Biblioteka Vjeverica
Godina: 1980
Obim: 131 str.
„Ne okreći se, sine“ je kultni omladinski ratni roman srpskog pisca i scenariste Arsena Diklića. Knjiga je prvi put objavljena 1957. godine, nakon što je autor prethodno napisao scenario za istoimeni čuveni film reditelja Branka Bauera iz 1956. godine.
Priča je smeštena u okupirani Zagreb tokom Drugog svetskog rata, tačnije 1943. godine. Partizanski ilegalac i inženjer Neven Novak uspeva da pobegne iz voza smrti kojim ustaše prevoze zatvorenike u logor Jasenovac.
Roman na potresan način prikazuje bezuslovnu očevu ljubav i spremnost na najveću žrtvu zarad spasa deteta. Delo oštro kritikuje zloupotrebu najmlađih i nametanje ratnih ideologija koje razaraju porodicu. Zbog svoje antiratne poruke, napete fabule i psihološke dubine, roman je decenijama bio deo obavezne lektire za sedmi razred osnovne škole.
Arsen Diklić (1922–1995) bio je jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca za decu i omladinu, pesnik, novinar i izuzetno plodan filmski i televizijski scenarista. Najširoj publici ostao je upamćen po nezaboravnim pričama o odrastanju u ratu i dubokoj ljubavi prema prirodi i rekama.
Rođen je 14. novembra 1922. godine u Starom Selu kod Otočca (Lika). Gimnaziju je završio u Sarajevu 1941. godine, a nakon rata je u Beogradu studirao istoriju umetnosti. Učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi od 1943. godine, pretežno delujući u Vojvodini. Upravo su ga ta ratna iskustva i svedočenja o stradanju najmlađih trajno obeležila kao autora. Nakon Drugog svetskog rata posvetio se novinarstvu i uređivanju čuvenih dečjih listova kao što su Pionir, Borba i Zmaj (čiji je bio i jedan od osnivača). Preminuo je u Beogradu 4. jula 1995. godine.
Njegov glavni romaneskni opus bavi se sudbinom dece kojoj je rat naglo prekinuo detinjstvo, ali bez ulepšavanja i sa dubokim psihološkim razumevanjem. Pored romana „Ne okreći se, sine“, njegovo najpoznatije delo iz ovog ciklusa je čuveni roman „Salaš u Malom Ritu“.
Bio je veliki zaljubljenik u Dunav i Savu, što je inspirisalo mnoge njegove priče i pesme. Njegova najpoznatija poema za decu je „Plavi kit“, a pisao je i zbirke pesama i pripovedaka poput „Plave ajkule“ i „Jeseni u mrtvaji“.
Diklić je napisao scenarije za više od dvadeset igranih filmova i televizijskih serija, često sarađujući sa čuvenim rediteljem Brankom Bauerom. Osim ekranizacija sopstvenih romana („Ne okreći se, sine“, „Zimovanje u Jakobsfeldu“ i serije „Salaš u Malom Ritu“), napisao je scenarije za klasike jugoslovenske kinematografije kao što su „Marš na Drinu“, „Užička republika“, „Boško Buha“ i „Veliki transport“.
Za svoj rad dobio je brojna visoka priznanja, uključujući Zlatnu arenu na festivalu u Puli (za film Radopolje) i Oktobarsku nagradu grada Beograda (za scenario filma Marš na Drinu).
Ilustrator i autor naslovnice za izdanja romana „Ne okreći se, sine“ u čuvenoj zagrebačkoj biblioteci Vjeverica (izdavačka kuća Mladost, izdanja iz 1980-ih godina) je poznati hrvatski akademski slikar, grafičar i profesor Eugen Kokot.
Rođen je 9. februara 1940. godine u Labinu u Istri. Slikarstvo je diplomirao 1966. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Raula Goldonija. Od 1966. do 1970. godine bio je saradnik čuvene Majstorske radionice Krste Hegedušića, što je značajno oblikovalo njegov likovni izraz. Radio je kao profesor crtanja i grafičkog dizajna u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti, a zatim je postao redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
U svom glavnom slikarskom opusu poznat je po kolorističkoj apstrakciji i pejzažnom enformelu, gde rodni istarski krajolik, kamenjar i boksitnu zemlju pretvara u snažne slojevite strukture. Pored štafelajnog slikarstva i grafike, bavio se i restauracijom spomenika kulture, pa je tako izradio brojne verne kopije srednjovekovnih istarskih i beramskih fresaka.
Bio je jedan od istaknutih saradnika izdavačke kuće Mladost. Pored romana „Ne okreći se, sine“, ilustrovao je i druge poznate knjige za decu i omladinu u biblioteci Vjeverica, poput naslova „Sat plavih slonova“ (Ota Hofmana), „Čistač obuće“ (Ranka Pavlovića) i „Dva dječaka“ (Zdenke Čop).