Godina izdanja: 2018
ISBN: 978-86-81302-00-2
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

Autor Mandić, Igor, 1939-2022
Naslov Ekstaze i mamurluci : uvod u poetiku žeđi / Igor Mandić ; [ilustracije Jugoslav Vlahović]
Jezik srpski
Vrsta građe esej
Godina 2018
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Vina Vojvodine ; Čenej : Salaš 137, 2018 (Novi Sad : ABM ekonomik)
Drugi autori Ređep, Draško, 1935-2019 (autor dodatnog teksta)
Fizički opis 293 str. : ilustr. ; 24 cm
Napomene Tiraž 800
Str. 275-285: Ne umemo bez vina / Draško Ređep.
(broš)
Predmetne odrednice Vino -- Sociološki aspekt

Ova je knjiga bila napisana nadušak početkom 1989. godine (a u prodaji se pojavila krajem iste) pa molim da se stalno ima na umu kako taj prvotisak od ovoga ponovljena izdanja dijeli 27 godina. Pojavila se dakle u najgorem mogućem trenutku, u sam suton raspada(nja) do tada postojećega socijalističkog uređenja, ali to nije smetalo da kao senzacija njena naklada bude na eks iscrpljena. Zainteresirano je čitateljstvo naprosto žeđalo za jednom ovakvom zbirkom feljtonističko-esejističkih i komparativno-kulturoloških egzaltacija „vinskog užitka“. Jer do tada su kod nas postojale samo stručne publikacije o vinogradarstvu i podrumarstvu, dakako, vrlo važne, potrebne i cijenjene prema svojim svrhama i namjenama, ali mnoštvo je vinopija trebalo nekakvo solidno „opravdanje“ za svoju strast.
Masovni mediji, naročito tiskani, još nisu bili osvojili slobodu u kojoj bi bili mogli hvaliti takva posebna (finija) hedonistička zadovoljstva, jer dok su već počeli padati kojekakvi politički zidovi u svijetu i oko nas, još se iz ostataka nisu oslobodili glasovi onih koji su tražili pravo na legalizaciju „finih nepca“ i na zastupanje antimoralističkih užitaka. E, tu je žeđ ugasila ova knjiga, prva svoje vrste u hrvatskoj tekstualnosti (zvali je mi i publicistikom!), jer se s punim autorskim uvjerenjem (obrazovanjem i iskustvom) upustila u literariziranje svakidašnje masovne i povremeno elitnije iskušavane enofilije (i pripadajuće joj gastronomije!). Doslovno u zadnji čas, prije nego se razbuktala sva naša medijska scena, ova je knjižica bila prva koja je ispjevala pean piću, ali ne pohvalu pijanstvu!
Igor Mandić



Nije bez vraga kada Mandić tvrdi da se valja čuvati zakletih trezvenjaka, jer se iza njihove strogosti i zasukanosti nerijetko krije neki nesimpatični feler. Dakako, ista ako ne i veća količina opreza potrebna je u kontaktima s pijancima, iz čega izričito slijedi da je vino piće za inteligentne individue koje znaju uspostaviti balans između srca i uma, između vratolomnih apetita i vlastitih granica. – Zdravko Zima

...autor se potrudio kao rijetko kad u poslednje vreme. Naime, Mandićeva je nesreća što kao novinar publicist, posebna soja, analitik mitologije svakodnevnog u Jugoslaviji stoji usamljen, (ne samo generacijski), bez konkurenata i oponenata s kojima bi se neprestano nadmetao, bez kolega koji bi ga prisiljavali da kontinuirano pruža maksimum. – Rene Bakalović

Znalci će uživati u Mandićevoj poetici a početnici će tu dobiti sve što je neophodno znati za dostojanstven život sa vinom: od izbora vina spram jela do izbora čaša spram vina. – Lazar Stefanović

Mandić je od „govora vina“ u toku stoljeća njegove opojnosti napisao knjigu koja svojim sadržajem i literarnim naponom otkriva izdašno bogatstvo i autentični potencijal jednog rukopisa, koji je u vinu, baš kao i u mitologiji zbilje (primitivizmu, ikonografiji, posvemašnoj gluposti...) našao razloge svoje autentične kreativne emancipacije.
Iščitavajući ovu izvrsnu knjigu/brevijar, sve više se uvjeravam da za njega, baš kao i za vino, vrijedi ona stara: što stariji to bolji! – Ivan J. Bošković

Neka me proglase ludim, neka me proglase pijanim: proglašavam ovu knjigu publicističkom-feljtonskom knjigom godine! Uz dlaku svim žirijima koji je u dimu političkih ekstaza i mamurluka neće udostojiti ni pogleda! – Bože V. Žigo

Igor Mandić (rođen 20. novembra 1939. u Šibeniku) je hrvatski književnik, esejista, feljtonista, polemičar, kao i književni i muzički kritičar. Završio je studije komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Od 1996. radio je u „Vjesniku“ kao kritičar, recenzent, urednik i autor tekstova u različitim izdanjima ove izdavačke kuće. Od 1993. do 1996. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao u slobodne umetnike. Dugogodišnji je saradnik mnogih radio-televizijskih centara. Godine 2005. dobio je nagradu Hrvatskog novinarskog društva za životno delo. Umro je u Zagrebu 2022. godine.


tags:
istorija vina vino u povijesti povijest vinarstvo konzumacija književnost umetnost umetnosti tradicija...

MG80 (N)