| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2002
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Vehid Gunić
Izdavač: Bosnia Ars, Tuzla
Godina: 2002
Obim: 154 str.
Knjiga „Na nebu paučina – Bosanske izreke“ autora Vehida Gunića smatra se jednim od najznačajnijih i najčitanijih djela u oblasti očuvanja bosanskohercegovačke usmene baštine i narodnog govora.
Knjiga je prvi put objavljena 1999. godine u izdanju izdavačke kuće Bosnia ARS iz Tuzle. Zbog izuzetne popularnosti i prepoznavanja od strane publike, doživjela je brojna ponovljena izdanja (čak i preko deset izdanja), što je svrstava u red istinskih bestselera na ovim prostorima.
Gunić nije prepisivao stare rječnike, već je decenijama tokom svojih putovanja Bosnom i Hercegovinom (radeći legendarne TV emisije poput Znanje-imanje i Meraklije) osluškivao i bilježio autentične narodne mudrosti, jezičke fraze i idiome direktno od naroda, ponajviše od starijih generacija iz svog rodnog Kozarca i drugih krajeva.
Mnoge zabilježene izreke u knjizi nisu ostavljene samo kao suhe fraze. Autor je ispod njih dodavao kraća objašnjenja, anegdote i priče o njihovom porijeklu, pojašnjavajući specifičan kontekst u kojem se te izreke koriste.
Izreke savršeno oslikavaju bosanski mentalitet – prožete su specifičnim, često autoironičnim humorom, ali i dubokom životnom filozofijom, moralnim poukama te lekcijama o strpljenju i preživljavanju (primjer jedne od poznatijih izreka iz njegovih zbirki je: „Ako se navakat pođe, ništa nije daleko“).
Ovo djelo ostaje trajni spomenik bogatstvu bosanskog jezika i duha, sačuvano od zaborava zahvaljujući Gunićevom neumornom radu.
Vehid Gunić (1941–2017) bio je jedan od najistaknutijih i najvoljenijih bosanskohercegovačkih novinara, televizijskih urednika, publicista i pisaca. Tokom svoje dugogodišnje karijere postao je sinonim za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme (sevdalinke), narodnog blaga, jezika i običaja.
Rođen je 9. februara 1941. godine u Kozarcu (kod Prijedora). Svoj radni vijek proveo je na Radio-televiziji Sarajevo (kasnije Radio-televizija Bosne i Hercegovine – RTVBiH), gdje je prošao put od novinara-saradnika do urednika složenih programa i velikih projekata.
Njegovo ime se najviše veže za kultne emisije koje su oborile sve rekorde gledanosti na prostorima bivše Jugoslavije:
• „Znanje-imanje“: Kao urednik i voditelj ove emisije, proputovao je stotine sela širom Jugoslavije, promovišući poljoprivredu, kulturu, tradiciju i narodno stvaralaštvo.
• „Meraklije“: Legendarni muzičko-revijalni serijal kroz koji je Gunić afirmisao sevdalinku i ugostio najveća imena narodne muzike, ali i pronalazio zaboravljene lokalne pjevače i bilježio rijetke, stare zapise pjesama.
Gunić je bio nevjerovatno produktivan pisac – objavio je preko 20 knjiga koje se mogu podijeliti u nekoliko ključnih oblasti:
1. Očuvanje narodnih umotvorina: Pored zbirke „Na nebu paučina“, objavio je više knjiga posvećenih bosanskim izrekama, poslovicama, dosjetkama i anegdotama, spasivši ih od zaborava direktnim bilježenjem na terenu.
2. Sevdalinke i muzička baština: Autor je kapitalnih djela o bosanskoj sevdalinki, među kojima su knjige o velikanima ovog žanra (poput Zaima Imamovića) i detaljne studije o porijeklu i tekstovima stotina sevdalinki.
3. Putopisi i dokumentarna proza: Kroz svoje tekstove je sa puno topline i specifičnog bosanskog humora opisivao ljude koje je sretao na svojim čestim putovanjima u zemlji i inostranstvu. Njegove knjige „Evropo, dobro jutro“ i „Sarajevo, laku noć“ nose snažan dokumentarni pečat.
Ono što je Vehida Gunića činilo posebnim bio je njegov neposredan odnos sa ljudima. Njegov stil pisanja i vođenja emisija bio je narodni, pitak, duhovit, ali izuzetno pismen i dostojanstven. Posjedovao je rijetku osobinu da sa istim poštovanjem i žarom razgovara sa akademicima i sa običnim seljacima, težacima i starim nanom i djedovima koji su mu kazivali narodne mudrosti.
Preminuo je u Sarajevu, 29. aprila 2017. godine, ostavivši iza sebe neprocjenjivo blago koje i danas služi kao ključni izvor za proučavanje bosanskog jezika, mentaliteta i kulturne baštine.