| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2011
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Vasa Stajić
Izdavač: Prometej, Novi Sad
Godina: 2011
Obim: 251 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.
Knjiga „Novi Sad” autora Vase Stajića predstavlja jedno od najznačajnijih istoriografskih dela o nastanku, razvoju i životu vojvođanske prestonice. Originalno objavljena 1933. godine, knjiga detaljno opisuje kako se iz prvobitnih močvarnih naselja i bednih koliba pored petrovaradinskog mostobrana razvila moderna i napredna varoš.
Vasa Stajić (1878–1947) bio je jedan od najznačajnijih srpskih filozofa, istoričara, pisaca i prosvetnih radnika prve polovine 20. veka, čiji je rad neraskidivo povezan sa kulturnom i političkom istorijom Novog Sada i Vojvodine.
Kao neumorni istraživač prošlosti, Stajić je ostao upamćen kao čovek koji je detaljno dokumentovao građanski život Srba u Vojvodini i transformaciju Novog Sada u kulturni centar (Srpsku Atinu).
Rođen je u Mokrinu. Studirao je prava i filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu, a diplomirao je u Kluju (današnja Rumunija). • Kao mlad profesor, bio je zadojen idejama nacionalnog oslobođenja i socijalne pravde. Zbog svojih javnih stavova, propagiranja saradnje Srba i Mađara i protivljenja austrougarskoj politici, pretrpeo je ozbiljan progon. Tokom Prvog svetskog rata Austrougarska ga je osudila na višegodišnju robiju zbog `veleizdaje`.
Nakon Prvog svetskog rata i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini SHS, Stajić se seli u Novi Sad. Postaje sekretar Matice srpske i urednik njenog čuvenog Letopisa. Kasnije je izabran i za doživotnog predsednika Matice srpske. Pokrenuo je i uređivao više uticajnih časopisa (poput Nove Vojvodine) u kojima je okupljao intelektualnu elitu tog vremena.
Iako veliki rodoljub, Stajić nije bio slepi nacionalista. Često je kritikovao centralističku politiku Beograda prema Vojvodini, smatrajući da se zapostavljaju specifični kulturni i privredni potencijali ove regije. Bio je duhovni i politički sledbenik Svetozara Miletića. Posvetio je ogroman deo svog rada analiziranju Miletićevog života i ideja o slobodi i demokratiji.
Njegov naučni rad se bazirao na mukotrpnom kopanju po arhivama Novog Sada i Sremskih Karlovaca. Napisao je preko 20 knjiga i stotine naučnih radova:
• „Novi Sad” (1933): Monografija koja je i Vas dovela do ove teme, ključno delo za razumevanje urbanog i građanskog razvoja grada.
• „Novosadske biografije” (u 6 tomova): Detaljni životopisi istaknutih građana, porodica i trgovaca koji su podigli Novi Sad.
• „Svetozar Miletić” (1926): Najtemeljnija biografija ovog vojvođanskog lidera.
• „Građa za političku istoriju Novog Sada” i „Srbi u Vojvodini”.
Vasa Stajić je preminuo u Novom Sadu 1947. godine. Danas njegovo ime nosi jedna od najpoznatijih osnovnih škola u Novom Sadu (u ulici Radnička), kao i ulice u Novom Sadu, Beogradu i drugim mestima širom Vojvodine. Njegova bista nalazi se ispred zgrade Matice srpske u Novom Sadu.