pregleda

Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine


Cena:
490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (467)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 770

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2005
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Priređivač izložbe: Teodora Krnjić
Izdavač: Arhiv Vojvodine, Novi Sad
Godina: 2005
Obim: 142 str.

Publikacija „Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine” predstavlja specijalizovani izložbeni katalog i vodič, originalno objavljen 2005. godine u izdanju Arhiva Vojvodine iz Novog Sada.

Ova publikacija služi kao izuzetno važno naučno-informativno sredstvo namenjeno istraživačima, istoričarima i svima koji žele da se bliže upoznaju sa bogatom arhivskom građom koju ova institucija čuva.

Autori / Priređivači: Grupa stručnjaka i arhivista među kojima su Vesna Bašić, Teodora Krnjić, Katarina Marković, Stevan Rajčević, Milena Popović Subić, Vladimir Ivanišević i Ljubica Budać.

Broširan povez, 23 cm, 142 ili 144 stranice (štampano na kunstdruku sa ilustracijama).

Knjiga je nastala kao prateći katalog istoimene stalne izložbene postavke Arhiva Vojvodine. Ona kroz tekstualne opise i verodostojne reprodukcije dokumenata vodi čitaoca kroz istorijsku riznicu i različite administrativne i društvene sisteme koji su postojali na tlu današnje Vojvodine.

U njoj su prikazani odabrani, najznačajniji dokumenti iz fondova i zbirki koji svedoče o prošlosti:
• Habsburške monarhije i njenih administrativnih jedinica (Bačko-bodroška, Torontalska, Tamiška i Sremska županija).
• Srpskog Vojvodstva i Tamiškog Banata.
• Dunavske banovine i kasnijih perioda.

Katalog sadrži reprodukcije raznovrsne arhivske građe — od starih povelja, carskih i kraljevskih diploma, vojnih ukaza, preko starih geografskih i katastarskih mapa, arhitektonskih projekata, pa sve do ličnih pisama i istorijskih fotografija.



Autori publikacije „Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine” nisu klasični pisci beletristike, već istaknuti arhivisti, istoričari i naučni radnici koji su svoj radni vek posvetili očuvanju, digitalizaciji i prezentaciji kulturnog nasleđa Srbije.

• Milena Popović Subić – Jedno od najistaknutijih imena u srpskom arhivizmu danas. Ona ima najviše stručno zvanje arhivskog savetnika. Pored rada na očuvanju građe, ona je izuzetno aktivna u Arhivističkom društvu Srbije i autor je brojnih radova koji se bave modernizacijom službe, zakonskom regulativom i prelaskom arhiva na elektronsko poslovanje. Zajedno sa Ljubicom Budać objavila je i kapitalno izdanje „Arhivi u Vojvodini”.

• Mr Vladimir Ivanišević – Takođe dugogodišnji arhivski savetnik i rukovodilac Grupe za matične poslove. Ivanišević je u stručnim krugovima prepoznat kao ekspert za istorijat same arhivske službe u Vojvodini. Posebno je značajan njegov terenski i stručni doprinos van same zgrade arhiva — bio je član stručnih timova Arhiva Vojvodine koji su pomagali u sistematizaciji i sređivanju neprocenjive arhivske građe u manastiru Hilandar na Svetoj Gori.

• Ljubica Budać – Arhivski savetnik sa bogatim iskustvom u priređivanju izložbi i kataloga. Dugi niz godina bila je na čelu Društva arhivskih radnika Vojvodine. Pored rada na izložbenim postavkama, aktivna je u uređivačkim odborima stručnih časopisa poput „Arheona” (časopisa Arhiva Vojvodine).

• Vesna Bašić – Pored arhivskog rada, prepoznata je i po svom filološkom i redaktorskom doprinosu unutar izdavačke delatnosti arhiva, gde često potpisuje poslove lekture, korekture i jezičke pripreme kompleksnih istorijskih zbornika.

• Teodora Krnjić, Katarina Marković i Stevan Rajčević – Iskusni stručnjaci koji su decenijama radili u depoima i čitaonicama arhiva, direktno sarađujući sa istraživačima i brinući o fizičkom očuvanju dokumenata iz perioda Habzburške monarhije, Kraljevine SHS i Drugog svetskog rata.

Kada su 2005. godine kreirali ovu publikaciju, njihov primarni cilj bio je da „otvore” arhiv javnosti. Arhivska građa je često komplikovana za pretragu zbog različitih jezika (latinski, nemački, mađarski, slavenosrpski) i starih rukopisa. Ovi autori su uradili ogroman posao selekcije i prevoda kako bi običnom čitaocu i mladom istraživaču slikovito prikazali šta se sve krije u depoima ove institucije.

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 85585215
Priređivač izložbe: Teodora Krnjić
Izdavač: Arhiv Vojvodine, Novi Sad
Godina: 2005
Obim: 142 str.

Publikacija „Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine” predstavlja specijalizovani izložbeni katalog i vodič, originalno objavljen 2005. godine u izdanju Arhiva Vojvodine iz Novog Sada.

Ova publikacija služi kao izuzetno važno naučno-informativno sredstvo namenjeno istraživačima, istoričarima i svima koji žele da se bliže upoznaju sa bogatom arhivskom građom koju ova institucija čuva.

Autori / Priređivači: Grupa stručnjaka i arhivista među kojima su Vesna Bašić, Teodora Krnjić, Katarina Marković, Stevan Rajčević, Milena Popović Subić, Vladimir Ivanišević i Ljubica Budać.

Broširan povez, 23 cm, 142 ili 144 stranice (štampano na kunstdruku sa ilustracijama).

Knjiga je nastala kao prateći katalog istoimene stalne izložbene postavke Arhiva Vojvodine. Ona kroz tekstualne opise i verodostojne reprodukcije dokumenata vodi čitaoca kroz istorijsku riznicu i različite administrativne i društvene sisteme koji su postojali na tlu današnje Vojvodine.

U njoj su prikazani odabrani, najznačajniji dokumenti iz fondova i zbirki koji svedoče o prošlosti:
• Habsburške monarhije i njenih administrativnih jedinica (Bačko-bodroška, Torontalska, Tamiška i Sremska županija).
• Srpskog Vojvodstva i Tamiškog Banata.
• Dunavske banovine i kasnijih perioda.

Katalog sadrži reprodukcije raznovrsne arhivske građe — od starih povelja, carskih i kraljevskih diploma, vojnih ukaza, preko starih geografskih i katastarskih mapa, arhitektonskih projekata, pa sve do ličnih pisama i istorijskih fotografija.



Autori publikacije „Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine” nisu klasični pisci beletristike, već istaknuti arhivisti, istoričari i naučni radnici koji su svoj radni vek posvetili očuvanju, digitalizaciji i prezentaciji kulturnog nasleđa Srbije.

• Milena Popović Subić – Jedno od najistaknutijih imena u srpskom arhivizmu danas. Ona ima najviše stručno zvanje arhivskog savetnika. Pored rada na očuvanju građe, ona je izuzetno aktivna u Arhivističkom društvu Srbije i autor je brojnih radova koji se bave modernizacijom službe, zakonskom regulativom i prelaskom arhiva na elektronsko poslovanje. Zajedno sa Ljubicom Budać objavila je i kapitalno izdanje „Arhivi u Vojvodini”.

• Mr Vladimir Ivanišević – Takođe dugogodišnji arhivski savetnik i rukovodilac Grupe za matične poslove. Ivanišević je u stručnim krugovima prepoznat kao ekspert za istorijat same arhivske službe u Vojvodini. Posebno je značajan njegov terenski i stručni doprinos van same zgrade arhiva — bio je član stručnih timova Arhiva Vojvodine koji su pomagali u sistematizaciji i sređivanju neprocenjive arhivske građe u manastiru Hilandar na Svetoj Gori.

• Ljubica Budać – Arhivski savetnik sa bogatim iskustvom u priređivanju izložbi i kataloga. Dugi niz godina bila je na čelu Društva arhivskih radnika Vojvodine. Pored rada na izložbenim postavkama, aktivna je u uređivačkim odborima stručnih časopisa poput „Arheona” (časopisa Arhiva Vojvodine).

• Vesna Bašić – Pored arhivskog rada, prepoznata je i po svom filološkom i redaktorskom doprinosu unutar izdavačke delatnosti arhiva, gde često potpisuje poslove lekture, korekture i jezičke pripreme kompleksnih istorijskih zbornika.

• Teodora Krnjić, Katarina Marković i Stevan Rajčević – Iskusni stručnjaci koji su decenijama radili u depoima i čitaonicama arhiva, direktno sarađujući sa istraživačima i brinući o fizičkom očuvanju dokumenata iz perioda Habzburške monarhije, Kraljevine SHS i Drugog svetskog rata.

Kada su 2005. godine kreirali ovu publikaciju, njihov primarni cilj bio je da „otvore” arhiv javnosti. Arhivska građa je često komplikovana za pretragu zbog različitih jezika (latinski, nemački, mađarski, slavenosrpski) i starih rukopisa. Ovi autori su uradili ogroman posao selekcije i prevoda kako bi običnom čitaocu i mladom istraživaču slikovito prikazali šta se sve krije u depoima ove institucije.
85585215 Kroz fondove i zbirke Arhiva Vojvodine

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.