| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 365
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Stevan Jakovljević
Izdavač: Sloboda, Beograd
Godina: 1987
Obim: 673+406 str.
„Smena generacija“ je obiman društveni i istorijski roman srpskog pisca i akademika Stevana Jakovljevića, prvobitno objavljen 1939. ili 1940. godine. Nakon ogromnog uspeha njegove čuvene „Srpske trilogije“ (1937), Jakovljević se u ovom delu okreće analizi međuratnog perioda i preispitivanju moralnog stanja društva u Kraljevini Jugoslaviji.
Radnja obuhvata period između 1922. i 1938. godine. Prati transformaciju društva od završetka Velikog rata pa sve do predvečerja Drugog svetskog rata.
Roman prati sudbine i unutrašnje sukobe tri generacije jedne beogradske porodice, ali i širi krug likova kroz koje oslikava celokupnu panoramu tadašnjeg društva.
Iako je roman izuzetno obiman, on nudi izuzetno bogat i autentičan prikaz predratnog Beograda napisan lepim, čistim građanskim jezikom.
Stevan Jakovljević (1890–1962) bio je čovek neverovatne biografije koji je uspeo da spoji naizgled nespojivo — bio je ugledni naučnik (doktor biologije), univerzitetski profesor, akademik i oficir koji je preživeo golgote oba svetska rata.
Iako ga javnost najpre pamti kao pisca, Jakovljević je po struci bio botaničar. Diplomirao je i doktorirao biologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bio je profesor i jedan od osnivača Farmaceutskog fakulteta, a nakon Drugog svetskog rata obavljao je i visoku funkciju rektora Beogradskog univerziteta (od 1945. do 1950. godine). Napisao je brojne naučne radove o biljnom svetu balkanskih jezera i lekovitom bilju. Od 1959. godine bio je i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).
Jakovljević nije pisao o ratu iz kabineta, već sa prve linije fronta:
• Prvi svetski rat: Mobilisan je odmah po završetku studija. Prošao je kroz sve faze rata kao artiljerijski oficir srpske vojske — od bitaka na Ceru i Kolubari, preko strašnog povlačenja kroz zavejanu Albaniju i oporavka na Krfu, pa sve do proboja Solunskog fronta. Tokom celog rata vodio je ratni dnevnik koji mu je kasnije poslužio kao jedini izvor dokumentarne građe za pisanje „Srpske trilogije“.
• Drugi svetski rat: Kao rezervni oficir, zarobljen je tokom Aprilskog rata 1941. godine. Četiri godine proveo je u italijanskim i nemačkim zarobljeničkim logorima, što je kasnije takođe pretočio u svoja književna dela.
Njegovo pisanje odlikuje takozvani dokumentaristički ili reporterski stil. Kritičari su mu ponekad zamerali nedostatak visoke umetničke stilizacije, ali su čitaoci obožavali njegova dela jer su bila apsolutno iskrena i lišena lažne patetike. Pisao je iz ugla „malog čoveka“ — običnog srpskog seljaka i vojnika sa svim njegovim strahovima, manama, ali i nadljudskom hrabrošću. Svoje prve pripovetke objavljivao je pod pseudonimom Sanio Pavlović.
Malo ljudi zna da je rođena sestra Stevana Jakovljevića bila Milica Jakovljević, daleko poznatija pod svojim spisateljskim pseudonimom Mir-Jam. Dok je Stevan pisao o teškim istorijskim i ratnim temama, njegova sestra je ostala upamćena po pitkim, sentimentalnim i ljubavnim romanima koji su obeležili međuratnu srpsku književnost.
Pored „Smena generacija“ (1939), Jakovljević je napisao još nekoliko zapaženih romana:
• Srpska trilogija (1937)
• Velika zabuna (1952) i Likovi u senci (1956) – romani inspirisani njegovim danima provedenim u zarobljeničkim logorima tokom Drugog svetskog rata.