Godina izdanja: 1969
ISBN: 402
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor: Ivan Mažuranić
Izdavač: Srpska književna zadruga, Beograd
Godina: 1969
Obim: 435 str.

„Smrt Smail-age Čengića“ je povijesni ep i najpoznatije djelo Ivana Mažuranića, objavljeno 1846. godine. Ovo remek-djelo hrvatske književnosti i epohe romantizma sastoji se od 1134 stihova podijeljenih u pet pjevanja.

Ep opisuje povijesni događaj iz 1840. godine – pogibiju turskoga silnika Smail-age Čengića u sukobu s Crnogorcima, no Mažuranić ga oblikuje u opću simboličku borbu između kršćanstva i islama, slobode i ropstva, dobra i zla.

Djelo je podijeljeno na sljedeća pjevanja:
1. Agovanje
2. Noćnik
3. Četa
4. Harač
5. Kob

Mažuranić je u epu spojio elemente klasičnog starogrčkog epa (homerovski stil), dubrovačke književne tradicije (stih osmerac, utjecaj Ivana Gundulića) te narodne epske pjesme. Djelo karakteriziraju snažne antiteze (suprotnosti), jezgrovit izraz i iznimna ritmičnost.



Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814. – Zagreb, 1890.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca, jezikoslovaca i političara 19. stoljeća. Zbog svog golemog utjecaja na modernizaciju društva i doprinosa kulturi, u povijesti je ostao zapamćen pod nadimkom „ban pučanin“.

Mažuranić je središnja ličnost hrvatskog narodnog preporoda (ilirskog pokreta). Njegov književni rad spaja dubrovačku tradiciju i narodno stvaralaštvo.

Kada je Matica ilirska odlučila objaviti slavni ep Osman Ivana Gundulića iz 17. stoljeća, nedostajala su dva pjevanja (14. i 15.). Mažuranić ih je 1844. godine toliko vjerno i genijalno dopisao da je stručnjacima i danas teško prepoznati razliku u stilu.

Zajedno s Jakovom Užarevićem 1842. godine sastavio je Njemačko-ilirski slovar (rječnik). Kako bi preveo njemačke pojmove, Mažuranić je sam skovao mnoge riječi koje i danas svakodnevno koristimo u hrvatskom jeziku, kao što su: sladoled, računovodstvo, tržište, velegrad, kišobran, nosorog i poprsje.

Mažuranić je bio vrhunski pravnik i političar. Godine 1873. postao je hrvatski ban i na toj dužnosti ostao do 1880. Bio je prvi ban koji nije bio plemićkog podrijetla, zbog čega je prozvan „ban pučanin“.

Njegov mandat obilježile su goleme, moderne reforme koje su transformirale Hrvatsku:
• Obrazovanje: Uveo je obvezno i besplatno osnovno obrazovanje te odvojio školstvo od Crkve.
• Sveučilište: Godine 1874. svečano je otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu (današnje Mudroslovno/Filozofski fakultet, Pravni i Bogoslovni).
• Pravosuđe: Uveo je neovisnost sudstva, porotno suđenje i slobodu tiska.
• Zdravstvo: Pokrenuo je modernizaciju javnog zdravstva i postavio temelje modernoj državnoj upravi.

Kao priznanje za njegov povijesni i kulturni značaj, lik Ivana Mažuranića nalazio se na novčanici od 400 kuna (dok je kuna bila službena valuta u Hrvatskoj).