| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2012
ISBN: 402
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Uredili: Kristian Lukić i Gordana Nikolić
Izdavač: Centra kuda.org / Muzeja savremene umetnosti Vojvodine (MSUV), Novi Sad
Godina: 2012
Obim: 107 str.
Samo nulte stranice išarane olovkom, unutrašnjost knjige je uredna.
„Umetnik/ca u (ne)radu“ je zbornik tekstova objavljen 2012. godine, koji je nastao kao rezultat višegodišnjeg istoimenog istraživačko-umetničkog projekta (pokrenutog 2010. godine) u saradnji Centra kuda.org i Muzeja savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) iz Novog Sada.
Izdanje se fokusira na kritičko preispitivanje savremenog pojma umetničkog rada, uslova u kojima umetnici stvaraju i ekonomskih odnosa koje taj rad proizvodi. Zbornik istražuje i radikalne umetničke prakse – uključujući svesne odluke umetnika i umetnica na odbijanje rada, dokoličarenje, lenčarenje ili sabotažu kao vid kritike kapitalističkog sistema proizvodnje.
Zbornik sadrži pet teorijskih tekstova i jedan intervju. Među autorima i esejima koji se nalaze u knjizi ili su direktno povezani sa teorijskom okosnicom projekta izdvajaju se:
• Stiven Rajt (Stephen Wright) – sa tekstom „Zabušavanje: paradoksi dokoličarenja (lenčarenja)“.
• Marina Višmit (Marina Vishmidt) i Entoni Ajls (Anthony Iles) – sa tekstom „Uposli sve što ti dođe pod ruku“ („Make Whichever You Find Work“).
• Endi Abot (Andy Abbott)
Urednici zbornika „Umetnik/ca u (ne)radu“, Kristian Lukić i Gordana Nikolić (danas Gordana Pešić), istaknute su ličnosti na domaćoj i regionalnoj sceni savremene umetnosti, teorije medija i digitalne kulture.
Oboje su dugi niz godina strateški povezivali nezavisnu kulturnu scenu (poput Centra kuda.org) sa javnim institucijama, najviše kroz saradnju sa Muzejom savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu.
Kristian Lukić je kustos, umetnik, pisac i istraživač koji deluje na polju savremene umetnosti, digitalne kulture i kritičkih novomedijskih praksi. Diplomirao je istoriju umetnosti u Beogradu, a magistrirao Teoriju umetnosti i medija. Od 2001. do 2006. godine radio je kao programski urednik Centra za nove medije kuda.org, gde je direktno učestvovao u postavljanju i razvoju rane domaće novomedijske i mrežne scene.
Između 2006. i 2012. godine radio je kao kustos za digitalnu umetnost i medijske prakse u MSUV, gde je inicirao pionirski rad na formiranju i sistematizaciji muzejske zbirke medijske umetnosti. Suosnivač je (2002. godine) umetničke grupe Eastwood - Real Time Strategy Group, koja se bavila modifikacijom računarskih igara i istraživanjem politike softvera. Njihovi radovi izlagani su na prestižnim svetskim festivalima kao što su Ars Electronica i transmediale.
Suosnivač je Instituta NAPON u Novom Sadu (posvećenog fleksibilnim kulturama i tehnologijama) i centra Robota u Bratislavi. Predavao je teoriju umreženih kultura na Akademiji likovnih umetnosti i dizajna u Bratislavi. Njegov teorijski fokus danas obuhvata autonomiju mašina i ekonomiju digitalnog kapitalizma.
Gordana Nikolić je istoričarka umetnosti, viša kustoskinja, autorka i teoretičarka savremene umetnosti i medijske kulture. Takođe je diplomirala istoriju moderne umetnosti u Beogradu i završila postdiplomske studije iz Teorije umetnosti i medija.
Od 2006. godine zaposlena je u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, gde vodi i uređuje rad Zbirke za film, video i fotografiju.
Njen glavni fokus je na prezentaciji, interpretaciji i istorizaciji (post)digitalne kulture i pokretnih slika. Pokrenula je dugoročna istraživanja na polju „medijske arheologije“ sa ciljem da rekonstruiše i mapira istoriju eksperimentalnog filma i video umetnosti u Vojvodini i Srbiji.
Koautorka je i kustoskinja velikog broja značajnih izložbi i projekata, među kojima se izdvaja „Tehnologiju narodu!“ (2013) – projekat koji je obuhvatio i mapirao preko 150 umetničkih filmova i video produkcija u regionu. Pokrenula je i projekat „Arhiva medijskih praksi“, koji kroz oralnu istoriju prikuplja svedočanstva aktera novomedijske scene u Srbiji od ranih devedesetih godina.
Poput Lukića, dugogodišnja je članica i saradnica Instituta NAPON. Aktivno piše teorijske tekstove o savremenim kustoskim praksama i fenomenu digitalnih medija.