pregleda

Suđenja za ratne zločine (u postjugosovenskim zemljama)


Cena:
790 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (436)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 734

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2009
ISBN: 402
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Izdavač: Fond za humanitarno pravo (FHP)
Godina: 2009
Obim: 135 str.

„Suđenja za ratne zločine i etnički i politički motivisana krivična dela“ je naziv serije publikacija i izveštaja koje izdaje Fond za humanitarno pravo (FHP). Ova izdanja detaljno dokumentuju, analiziraju i prate sudske procese koji se vode pred domaćim i regionalnim sudovima.

FHP izdaje periodične knjige i godišnje izveštaje pod ovim nazivom, gde analizira optužnice, svedočenja, postupanje institucija i sudske presude za ratne zločine počinjene tokom sukoba devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.

Izdanja iz ove edicije često je uređivala Nataša Kandić (osnivačica FHP-a), a knjige sadrže detaljne analize predmeta, probleme sa zaštitom svedoka, kao i ocene pravičnosti samih suđenja.

Ove publikacije se smatraju ključnom stručnom i dokumentacionom literaturom za oblast tranzicione pravde i istraživanje krivičnog prava u postjugoslovenskim društvima.



Nataša Kandić je osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) i jedna od najistaknutijih aktivistkinja za ljudska prava na prostoru bivše Jugoslavije. Rođena je 1946. godine u Kragujevcu, po struci je sociološkinja, a šira javnost je poznaje po njenom dugogodišnjem radu na dokumentovanju ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i promovisanju tranzicione pravde.

Nataša Kandić je osnovala Fond za humanitarno pravo 1992. godine u Beogradu, kao reakciju na oružane sukobe i masovna kršenja ljudskih prava širom bivše Jugoslavije. Pod njenim vođstvom, organizacija je započela sistematsko prikupljanje dokaza, izjava svedoka i dokumentacije o zločinima počinjenim u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu.

Kandić je bila jedna od glavnih pokretača inicijative za osnivanje REKOM-a (Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije). Cilj ove inicijative bio je da se na međudržavnom nivou popišu sve žrtve ratova i obezbedi regionalno pomirenje.

Zbog svog rada, Nataša Kandić je dobila brojne prestižne domaće i međunarodne nagrade, među kojima se izdvajaju:
• Nagrada Martin Ennals (1999) za branitelje ljudskih prava.
• Nagrada za ljudska prava Human Rights Watch-a (2000).
• Priznanje „Evropski heroj“ koje dodeljuje magazin Time (2003).
• Nominacija za Nobelovu nagradu za mir (2018), koju su formalno podneli američki zvaničnici (senator Roger Wicker i kongresmen Eliot Engel) zbog njenog doprinosa dokumentovanju ratnih zločina.

Rad Nataše Kandić i danas izaziva duboko podeljene reakcije u javnosti regiona. Dok je u međunarodnim krugovima i među organizacijama za ljudska prava cenjena zbog hrabrosti i doprinosa suočavanju s prošlošću, u delu domaće javnosti i od strane nacionalističkih političkih opcija često je bila izložena oštrim kritikama, pretnjama i medijskim napadima. Povukla se sa mesta izvršne direktorke FHP-a 2012. godine, ali je ostala aktivna u regionalnim projektima tranzicione pravde.

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 85390259
Izdavač: Fond za humanitarno pravo (FHP)
Godina: 2009
Obim: 135 str.

„Suđenja za ratne zločine i etnički i politički motivisana krivična dela“ je naziv serije publikacija i izveštaja koje izdaje Fond za humanitarno pravo (FHP). Ova izdanja detaljno dokumentuju, analiziraju i prate sudske procese koji se vode pred domaćim i regionalnim sudovima.

FHP izdaje periodične knjige i godišnje izveštaje pod ovim nazivom, gde analizira optužnice, svedočenja, postupanje institucija i sudske presude za ratne zločine počinjene tokom sukoba devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.

Izdanja iz ove edicije često je uređivala Nataša Kandić (osnivačica FHP-a), a knjige sadrže detaljne analize predmeta, probleme sa zaštitom svedoka, kao i ocene pravičnosti samih suđenja.

Ove publikacije se smatraju ključnom stručnom i dokumentacionom literaturom za oblast tranzicione pravde i istraživanje krivičnog prava u postjugoslovenskim društvima.



Nataša Kandić je osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) i jedna od najistaknutijih aktivistkinja za ljudska prava na prostoru bivše Jugoslavije. Rođena je 1946. godine u Kragujevcu, po struci je sociološkinja, a šira javnost je poznaje po njenom dugogodišnjem radu na dokumentovanju ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i promovisanju tranzicione pravde.

Nataša Kandić je osnovala Fond za humanitarno pravo 1992. godine u Beogradu, kao reakciju na oružane sukobe i masovna kršenja ljudskih prava širom bivše Jugoslavije. Pod njenim vođstvom, organizacija je započela sistematsko prikupljanje dokaza, izjava svedoka i dokumentacije o zločinima počinjenim u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu.

Kandić je bila jedna od glavnih pokretača inicijative za osnivanje REKOM-a (Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije). Cilj ove inicijative bio je da se na međudržavnom nivou popišu sve žrtve ratova i obezbedi regionalno pomirenje.

Zbog svog rada, Nataša Kandić je dobila brojne prestižne domaće i međunarodne nagrade, među kojima se izdvajaju:
• Nagrada Martin Ennals (1999) za branitelje ljudskih prava.
• Nagrada za ljudska prava Human Rights Watch-a (2000).
• Priznanje „Evropski heroj“ koje dodeljuje magazin Time (2003).
• Nominacija za Nobelovu nagradu za mir (2018), koju su formalno podneli američki zvaničnici (senator Roger Wicker i kongresmen Eliot Engel) zbog njenog doprinosa dokumentovanju ratnih zločina.

Rad Nataše Kandić i danas izaziva duboko podeljene reakcije u javnosti regiona. Dok je u međunarodnim krugovima i među organizacijama za ljudska prava cenjena zbog hrabrosti i doprinosa suočavanju s prošlošću, u delu domaće javnosti i od strane nacionalističkih političkih opcija često je bila izložena oštrim kritikama, pretnjama i medijskim napadima. Povukla se sa mesta izvršne direktorke FHP-a 2012. godine, ali je ostala aktivna u regionalnim projektima tranzicione pravde.
85390259 Suđenja za ratne zločine (u postjugosovenskim zemljama)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.