| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2019
ISBN: 424
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Juval Noa Harari
Naslov originala: engl. Sapiens: A Brief History of Humankind
Izdavač: Laguna, Beograd
Godina: 2019
Obim: 557 str.
Pre stotinu hiljada godina na Zemlji je živelo najmanje šest ljudskih vrsta. Danas postoji samo jedna – homo sapijens. Kako je naša vrsta uspela da pobedi u bici za prevlast? Zašto su naši preci lovci-sakupljači udružili snage da bi gradili gradove i osnivali carstva? Kako smo počeli da verujemo u bogove, nacije i ljudska prava, u novac, knjige i zakone; kako smo pali u ropstvo birokratije, radnog vremena i konzumerizma? Kako će naš svet izgledati u budućnosti?
U Sapijensu Harari obuhvata čitavu istoriju čovečanstva, od prvih ljudskih bića pa do radikalnih preokreta na našem razvojnom putu: kognitivne, poljoprivredne i naučne revolucije. Crpeći materijal iz naučnih saznanja na polju biologije, antropologije, paleontologije i ekonomije, Harari istražuje kako su tokovi istorije oblikovali naša društva, i naše ličnosti. Jesmo li srećniji kako je vreme proticalo? Hoćemo li ikada uspeti da se oslobodimo nasleđa koje su nam ostavili preci? I možemo li išta da uradimo kako bismo uticali na budućnost koja je pred nama?
Knjiga „Sapijens: Kratka istorija čovečanstva“ (engl. Sapiens: A Brief History of Humankind), koju je napisao izraelski istoričar i profesor Juval Noa Harari, predstavlja jedan od najvećih svetskih bestselera 21. veka. Knjiga spaja istoriju, biologiju, antropologiju i ekonomiju kako bi objasnila kako je srazmerno slaba vrsta Homo sapiens uspela da se uzdigne i postane apsolutni gospodar planete Zemlje.
Juval Noa Harari (hebr. יובל נח הררי; rođen 24. februara 1976. godine u Kirjat Ati, Izrael) jedan je od najuticajnijih svetskih istoričara, filozofa i profesora 21. veka. Svetsku slavu stekao je sposobnošću da spoji naučne discipline poput istorije, biologije i antropologije, kako bi odgovorio na ključna pitanja o prošlosti i budućnosti čovečanstva.
Harari je specijalizovao srednjovekovnu i vojnu istoriju. Studirao je na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a zvanje doktora nauka (Ph.D.) stekao je 2002. godine na prestižnom Univerzitetu u Oksfordu (Jesus College). Radi kao redovni profesor na Departmanu za istoriju na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, gde drži predavanja iz svetske istorije i makroistorijskih procesa.
Iako je napisao brojne stručne radove o vojnoj istoriji, Harari je globalni fenomen postao zahvaljujući svojoj trilogiji koja analizira prošlost, budućnost i sadašnjost čovečanstva.
Sapijens: Kratka istorija čovečanstva (2011) – Knjiga koja istražuje kako je naša vrsta postala vladar planete. Prodata je u desetinama miliona primeraka i prevedena na više od 65 jezika.
Homo Deus: Kratka istorija sutrašnjice (2015) – Fokusira se na budućnost i istražuje kako bi tehnologija, veštačka inteligencija i biotehnologija mogle transformisati ljude u bića sa božanskim moćima (odakle i naziv Homo Deus), ali i na opasnosti koje taj proces nosi.
21 lekcija za 21. vek (2018) – Knjiga koja se bavi gorućim problemima današnjice, kao što su lažne vesti, nuklearna pretnja, ekološka kriza, terorizam i izazovi koje donosi digitalna tehnologija.
Njegova najnovija knjiga, Neksus: Kratka istorija informacionih mreža od kamenog doba do veštačke inteligencije (2024), detaljno analizira kako su informacioni sistemi kroz istoriju gradili, ali i uništavali naš svet.
Harari redovno praktikuje Vipasana meditaciju po dva sata svakog dana, a jednom godišnje odlazi na dugotrajne meditativne ritrite u tišini. Često ističe da mu je ova praksa pomogla da razbistri um i napiše svoje najpoznatije knjige. Sa svojim suprugom i menadžerom, Icikom Jahavom, osnovao je društvenu organizaciju Sapienship. Organizacija se bavi edukacijom i skretanjem pažnje javnosti na globalne izazove (egzistencijalne pretnje poput tehnološkog kolapsa i ekološke krize). Harari je strogi vegan. Na ovu odluku je došao tokom istraživanja za knjigu Sapijens, kada je detaljno proučavao razvoj industrijske poljoprivrede i tretman životinja, što je opisao kao „jedan od najvećih zločina u istoriji“.