| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1984
ISBN: 52, Dbp
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Zoran D. Nenezić
Izdavač: Narodna knjiga, Beograd
Godina: 1984 (prvo izdanje)
Obim: 678 str.
Knjiga „Masoni u Jugoslaviji (1764–1980)” autora Zorana D. Nenezića, prvi put objavljena 1984. godine u izdanju Narodne knjige, predstavlja pionirsko i kapitalno delo koje je javnosti na Balkanu po prvi put detaljno i dokumentovano otvorilo vrata tajnog sveta slobodnog zidarstva.
Knjiga prati nastanak i razvoj slobodnog zidarstva od osnivanja prve lože na ovim prostorima (u Glini 1764. godine) pa sve do kraja Titove ere i 1980. godine. Detaljno se analizira uloga masona u prelomnim istorijskim trenucima, uključujući stvaranje Kraljevine SHS / Jugoslavije, delovanje između dva svetska rata, kao i njihov status i ilegalno delovanje pod komunističkim režimom. Sadrži spiskove loža, originalna dokumenta, pisma, retke fotografije i faksimile koji svedoče o identitetu i radu uticajnih jugoslovenskih masona.
Zoran D. Nenezić (1952–2021) bio je istaknuti srpski književnik, publicista, istoriograf i novinar, najpoznatiji kao ključna figura u obnovi i istorijskom dokumentovanju slobodnog zidarstva (masonerije) na Balkanu.
Rođen je 16. decembra 1952. godine u Beogradu, gde je završio Filološki fakultet na grupi za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost. Tokom plodne novinarske karijere pisao je za brojne domaće i strane listove. Najviše se istakao kao novinar i saradnik kultnog beogradskog magazina Duga. Njegovi intervjui i analitički tekstovi prenošeni su širom bivše Jugoslavije. Pored pisanja, u jednom periodu svoje karijere obavljao je dužnost pravobranioca samoupravljanja i radio kao versko-politički analitičar.
Nakon što je slobodno zidarstvo u Jugoslaviji zvanično zamrznuto i „uspavano” 1940. godine pred početak Drugog svetskog rata, Nenezić je bio ključni pokretač njegove reaktivacije. Kada je 23. juna 1990. godine zvanično obnovljen rad Velike Lože Jugoslavije, Zoran Nenezić je izabran za njenog prvog Velikog Majstora u postkomunističkoj eri. Preuzimanje ove funkcije omogućeno je njegovom ranijom inicijacijom u inostranstvu (u nemačkoj loži broj 217), čime je u zemlju vraćeno masonsko svetlo po regularnim svetskim principima.
Pored knjige „Masoni u Jugoslaviji (1764-1980)”, napisao je i druga kapitalna dela koja se bave istorijom, geopolitikom i religijom. Njegov rad obuhvata stotine arhivskih dokumenata koji su po prvi put predstavljeni javnosti. Pisao je takođe i prozu i poeziju.
Nakon duge i teške bolesti, preminuo je 25. marta 2021. godine u Beogradu. Njegov rad ostao je zabeležen kao najiscrpniji i najobjektivniji doprinos proučavanju istorije tajnih društava na našim prostorima.