pregleda

Riznica Ilirska 1835-1985


Cena:
790 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (416)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 709

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1985
ISBN: 297
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor: prof. dr Miroslav Šicel
Izdavač: Zajedničko izdanje Cankarjeve založbe (Ljubljana) i Nakladnog zavoda Matice hrvatske (Zagreb)
Godina: 1985
Obim: 403 str.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.

Knjiga „Riznica ilirska 1835–1985” je kapitalno hrestomatijsko delo koje je priredio uvaženi profesor i istoričar književnosti Miroslav Šicel, a objavljena je 1985. godine povodom velike 150. godišnjice hrvatskog narodnog i književnog preporoda (Ilirskog pokreta).

Godine 1835. u Zagrebu je počela da izlazi čuvena „Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka” (kasnije „Danica ilirska”), što je ujedno označilo zvanični početak ovog istorijskog i kulturnog pokreta.

Knjiga predstavlja kritički odabranu zbirku najvažnijih tekstova, proglasa, pesama, rasprava i članaka iz perioda ilirizma. Sadržaj je hronološki podeljen na ključna razdoblja koja prate rađanje, uspon i transformaciju pokreta.

Knjiga je izuzetno vredan izvor za proučavanje istorije, teorije književnosti i kulturnih veza na Balkanu u 19. veku. Sadrži dragocene faksimile originalnih stranica novina i proglasa tog vremena.


Miroslav Šicel (1926–2011) bio je jedan od najistaknutijih i najuticajnijih hrvatskih književnih istoričara, esejista, kritičara i akademika druge polovine 20. veka. Smatra se ključnim nastavljačem tradicije proučavanja novije književnosti, a njegov rad postavio je temelje za moderan pristup analizi književnih epoha na prostorima bivše Jugoslavije.

Rođen je 16. avgusta 1926. godine u Varaždinu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1950. godine jugoslavistiku (tadašnje jugoslovenske jezike i književnosti) i rusistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru je započeo kao profesor u tri zagrebačke gimnazije, što mu je dalo direktan uvid u potrebe školstva. Zbog toga je kasnije postao autor i recenzent brojnih čitanki i udžbenika za srednje škole. Godine 1957. postaje asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1962. godine na temu pisca Franje Horvata Kiša. Od 1974. godine radi kao redovni profesor, a od 1976. pa sve do penzionisanja 1996. godine bio je šef Katedre za noviju hrvatsku književnost. Zbog svog ogromnog doprinosa nauci o književnosti, 1996. godine izabran je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Preminuo je u Zagrebu, 25. novembra 2011. godine.

Šicel je bio prepoznatljiv po sintetičkom pristupu. On nije samo analizirao pojedinačna dela, već je posmatrao književnost kroz istorijski i društveni kontekst, mapirajući cele stilske periode (od ilirizma i realizma, preko moderne, pa sve do savremene književnosti).

Pored kapitalne hrestomatije „Riznica ilirska”, napisao je monografije o velikim piscima kao što su Antun Gustav Matoš, Ksaver Šandor Đalski i Ante Kovačić. Njegove knjige „Pregled novije hrvatske književnosti” i „Književnost moderne” decenijama su bile nezaobilazna literatura za studente filologije širom bivše Jugoslavije.

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 84996863
Autor: prof. dr Miroslav Šicel
Izdavač: Zajedničko izdanje Cankarjeve založbe (Ljubljana) i Nakladnog zavoda Matice hrvatske (Zagreb)
Godina: 1985
Obim: 403 str.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.

Knjiga „Riznica ilirska 1835–1985” je kapitalno hrestomatijsko delo koje je priredio uvaženi profesor i istoričar književnosti Miroslav Šicel, a objavljena je 1985. godine povodom velike 150. godišnjice hrvatskog narodnog i književnog preporoda (Ilirskog pokreta).

Godine 1835. u Zagrebu je počela da izlazi čuvena „Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka” (kasnije „Danica ilirska”), što je ujedno označilo zvanični početak ovog istorijskog i kulturnog pokreta.

Knjiga predstavlja kritički odabranu zbirku najvažnijih tekstova, proglasa, pesama, rasprava i članaka iz perioda ilirizma. Sadržaj je hronološki podeljen na ključna razdoblja koja prate rađanje, uspon i transformaciju pokreta.

Knjiga je izuzetno vredan izvor za proučavanje istorije, teorije književnosti i kulturnih veza na Balkanu u 19. veku. Sadrži dragocene faksimile originalnih stranica novina i proglasa tog vremena.


Miroslav Šicel (1926–2011) bio je jedan od najistaknutijih i najuticajnijih hrvatskih književnih istoričara, esejista, kritičara i akademika druge polovine 20. veka. Smatra se ključnim nastavljačem tradicije proučavanja novije književnosti, a njegov rad postavio je temelje za moderan pristup analizi književnih epoha na prostorima bivše Jugoslavije.

Rođen je 16. avgusta 1926. godine u Varaždinu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1950. godine jugoslavistiku (tadašnje jugoslovenske jezike i književnosti) i rusistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru je započeo kao profesor u tri zagrebačke gimnazije, što mu je dalo direktan uvid u potrebe školstva. Zbog toga je kasnije postao autor i recenzent brojnih čitanki i udžbenika za srednje škole. Godine 1957. postaje asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1962. godine na temu pisca Franje Horvata Kiša. Od 1974. godine radi kao redovni profesor, a od 1976. pa sve do penzionisanja 1996. godine bio je šef Katedre za noviju hrvatsku književnost. Zbog svog ogromnog doprinosa nauci o književnosti, 1996. godine izabran je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Preminuo je u Zagrebu, 25. novembra 2011. godine.

Šicel je bio prepoznatljiv po sintetičkom pristupu. On nije samo analizirao pojedinačna dela, već je posmatrao književnost kroz istorijski i društveni kontekst, mapirajući cele stilske periode (od ilirizma i realizma, preko moderne, pa sve do savremene književnosti).

Pored kapitalne hrestomatije „Riznica ilirska”, napisao je monografije o velikim piscima kao što su Antun Gustav Matoš, Ksaver Šandor Đalski i Ante Kovačić. Njegove knjige „Pregled novije hrvatske književnosti” i „Književnost moderne” decenijama su bile nezaobilazna literatura za studente filologije širom bivše Jugoslavije.
84996863 Riznica Ilirska 1835-1985

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.