| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2011
ISBN: 55
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Herta Miler / Herta Müller
Naslov originala: nem. Der Mensch ist ein großer Fasan auf der Welt
Izdavač: Laguna, Beograd
Godina: 2011
Obim: 149 str.
„Čovek je veliki fazan na ovom svetu” (nem. Der Mensch ist ein großer Fasan auf der Welt) je čuveni roman nobelovke Herte Miler iz 1986. godine. Knjiga prikazuje surov život banatskih Švaba u Rumuniji tokom represivnog režima Nikolaja Čaušeskua.
Herta Miler (nem. Herta Müller) je jedna od najznačajnijih savremenih evropskih književnica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2009. godine. Njen život i stvaralaštvo direktno su oblikovani traumatičnim iskustvom života pod totalitarnim režimom.
Rođena je 17. avgusta 1953. godine u mestu Ničidorf u rumunskom delu Banata. Pripada zajednici banatskih Švaba (Nemaca), a njen maternji jezik je nemački. Rumunski jezik je naučila tek sa 15 godina. Njen deda je bio bogati trgovac kome je komunistički režim konfiskovao imovinu. Otac joj je tokom Drugog svetskog rata bio mobilisan u zloglasnu nacističku Waffen-SS jedinicu, dok joj je majka provela pet godina na prisilnom radu u sovjetskom logoru u Ukrajini.
Tokom studija u Temišvaru, priključila se grupi mladih pisaca antikomunista (Aktionsgruppe Banat). Kasnije je dobila otpor kao prevodilac u fabrici mašina jer je odbila da špijunira za Sekuritate (rumunsku tajnu policiju). Nakon otkaza, godinama je preživljavala pod stalnim pritiskom, ucenama, pretnjama smrću i preko 50 policijskih saslušanja. Njena prva zbirka priča Nizine (Niederungen, 1982) bila je brutalno cenzurisana u Rumuniji. Zbog neizdrživog pritiska, 1987. godine emigrirala je u Zapadnu Nemačku sa tadašnjim suprugom, piscem Ričardom Vagnerom, i od tada živi u Berlinu.
Švedska akademija joj je 2009. dodelila Nobelovu nagradu uz obrazloženje da „koncentrisanošću svoje poezije i iskrenošću proze opisuje krajolike obespravljenih“.
Njen stil odlikuje takozvana „autofikcija” – spajanje ličnih, dokumentarnih svedočanstava sa visokopoetičnim, nadrealnim i slikovitim jezikom.
Pored romana „Čovek je veliki fazan na ovom svetu”, njena najpoznatija dela prevedena na srpski jezik su:
- „Zemlja zelenih šljiva” (Herztier) – Roman o grupi studenata koji pokušavaju da prežive i sačuvaju razum pod terorom diktature.
- „Ljuljaška daha” (Atemschaukel) – Duboko potresna priča o deportaciji mladića u sovjetski radni logor, inspirisana svedočenjima pesnika Oskara Pastiora i njene majke.
- „Lisac je oduvek bio lovac” (Der Fuchs war damals schon der Jäger) – Prikaz svakodnevnog straha, paranoje i izdaje među prijateljima pred sam slom Čaušeskuovog režima