| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 112
Godina izdanja: 1968
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: dr Stane Južnić
Naslov: Latinska Amerika - Društvena struktura i politički sistemi
Izdavač: Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd
Godina: 1968
Obim: 344 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.
Knjiga pod tačnim nazivom „Latinska Amerika: društvena struktura i politički sistem“ je naučna monografija autora Staneta Južnića, objavljena 1968. godine. Ovo je klasično delo jugoslovenske politanalogije i hispanistike.
Knjiga je struktuirana tako da čitaocu pruži interdisciplinarni pregled kroz sledeće celine: istorijsko nasleđe i kolonijalna matrica, klasna i društvena struktura, hronična politička nestabilnost, ekonomska zavisnost i nerazvijenost...
Autor postavlja tezu da se politički sistemi Latinske Amerike ne mogu posmatrati odvojeno od njihove duboke, specifične i često konfliktne društveno-ekonomske strukture. Stane Južnić je bio priznati jugoslovenski diplomata, profesor i utemeljivač politikologije u Sloveniji, a važio je za vrsnog poznavaoca hispanskog sveta. Knjigu odlikuje marksistička i strukturalistička metodologija karakteristična za jugoslovensku nauku šezdesetih godina, koja je stavljala snažan naglasak na klasne odnose i ekonomsku bazu društva.
Iako je pisana 1968. godine, knjiga je izuzetno vredna jer precizno detektuje strukturalne probleme (poput jaza između bogatih i siromašnih, populizma i uticaja vojske) koji i danas, decenijama kasnije, potresaju države poput Venecuele, Brazila ili Bolivije.
Prof. dr Stane Južnič (1928–2013) bio je ugledni slovenački i jugoslovenski politolog, antropolog, diplomata i univerzitetski profesor. Važio je za jednog od najvećih erudita i pionira političke antropologije na prostorima bivše Jugoslavije. Njegov životni i profesionalni put bio je tesno povezan sa diplomatijom, izučavanjem Trećeg sveta (posebno Latinske Amerike) i utemeljenjem modernih društvenih nauka.
Rođen je u mestu Fara kod Kočevja u Sloveniji. Tokom Drugog svetskog rata, već od 1943. godine, učestvovao je u partizanskom pokretu. Nakon rata bio je aktivan u omladinskim radnim brigadama, uključujući izgradnju Nove Gorice. Završio je Diplomatsku školu u Beogradu (1949), a potom diplomirao istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1956). Magistrirao je u Rimu, a doktorsku disertaciju odbranio je 1965. godine na Visokoj školi političkih nauka u Beogradu. Radio je u Državnom sekretarijatu za inostrane poslove SFRJ. Službovao je u diplomatskim predstavništvima u Londonu i San Francisku. Zbog izuzetnog znanja jezika, bio je zvanični prevodilac i član jugoslovenskih državnih delegacija prilikom poseta zemljama Latinske Amerike.
Više od decenije radio je kao naučni istraživač na prestižnom Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu. Upravo u ovom plodnom periodu nastala je knjiga o društvenoj strukturi Latinske Amerike. Godine 1969. prelazi u Ljubljanu, gde postaje jedan od utemeljivača i ključnih profesora na Fakultetu za sociologiju, političke nauke i novinarstvo (danas Fakultet društvenih nauka - FDV). Južnič je bio čovek neverovatno širokih interesovanja. U slovenački akademski prostor uveo je društvenu, političku i lingvističku antropologiju. Proučavao je procese kolonizacije, dekolonizacije, političku kulturu, etničnost i nacionalne identitete.
Važio je za izuzetnog govornika čija su predavanja bila krcata živopisnim anegdotama sa diplomatskih putovanja, duhovitošću, ali i zdravom dozom cinizma. Sa druge strane, bio je čuven po ekstremnoj zahtevnosti na ispitima. Nije tolerisao površnost, pa su njegovi ispiti među studentima važili za ozbiljan profesionalni izazov. Napisao je preko 20 monografija i udžbenika i stotine naučnih članaka. Pred kraj karijere objavio je i praktičan priručnik sa uputstvima za pisanje diplomskih radova kako bi pomogao studentima da savladaju akademske prepreke.
Za svoj ogroman doprinos razvoju nauke, 2002. godine odlikovan je visokim državnim priznanjem – Zlatnim ordenom slobode Republike Slovenije. Preminuo je u novembru 2013. godine u 85. godini života.