| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1985
ISBN: 345
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Džon Nezbit / John Naisbitt
Naslov: Megatrendovi - Deset novih smjerova razvoja koji mijenjaju naš život
Naslov originala: Megatrends: Ten new directions transforming our lives
Izdavač: Delo / Globus, Zagreb
Godina: 1985
Obim: 307 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.
(1982) Džon Nezbit donosi nov način američke budućnosti i nov način razumijevanja sadašnjosti. Tekuće desetlje će prikazano je kao razdoblje velikih promjena i prijelaza.
Nezbit kaže: „Prelazimo iz industrijskog u informatičko društvo i tjelesnu snagu nadomeštati će stvaralačka snaga uma, a suvremena tehnologija povećaće i unaprijediti naše umne sposobnosti. To će omogućiti porast zaposlenosti i ulaganja u industriju u usponu, ali ne smijemo izgubiti iz vida nužnost postizanje ravnoteže između ljudskog elementa i tehnologije.”
Još 60-ih godina počeo je proces decentralizacije jednoobraznog masovnog potrošačkog društva. I za globalne zahvate sve značajnije bivaju lokalna inicijative.američki građanin može i želi sudjelovati u donošenju političkih odluka u većoj mjeri nego što mu to sadašnji predstavnički sustav dopušta. To je tokom 70-ih dovelo do porasta broja referenduma, inicijativa i opoziva. U Americi se zbiva velika seoba prema jugu. To je posljedica posustajanja industrijske civilizacije.
Američko društvo je društvo u kojem se sve može, zaključuje Nezbit. „Širok raspon izbora radnih aranžmana, nove definicije obitelji, blistava revija novih prehrambenih specijaliteta - sve su to samo neki od odraza društva koje pršti od raznolikosti.”
Ova knjiga je optimističan i u mnogome paradoksalan portret suvremene Amerike i slika njene skore budućnosti.
Džon Nezbit (John Naisbitt, 1929–2021) bio je jedan od najuticajnijih američkih futurologa, publicista i govornika modernog doba. Njegov rad obeležio je način na koji korporacije i vlade širom sveta analiziraju trendove i planiraju budućnost.
Rođen je 15. januara 1929. godine u Solt Lejk Sitiju, a odrastao je u malom mestu Glenvud u saveznoj državi Juta. Nakon što je služio u Korpusu mornaričke pešadije SAD (marincima), posvetio se akademskom obrazovanju. Diplomirao je na Univerzitetu u Juti, a postdiplomske studije i istraživanja nastavio je na prestižnim univerzitetima Kornel i Harvard.
Pre nego što je postao globalno prepoznatljiv autor, Nezbit je izgradio uspešnu karijeru u biznisu i politici. Radio je kao visoki rukovodilac u gigantima poput IBM-a i kompanije Eastman Kodak. Sa samo 34 godine postao je pomoćnik komesara za obrazovanje u administraciji predsednika Džona F. Kenedija. Nakon Kenedijevog ubistva, nastavio je rad u Beloj kući kao specijalni pomoćnik predsednika Lindona Džonsona.
Razočaran političkim previranjima i rasnim nemirima u SAD tokom kasnih 1960-ih, Nezbit napušta politiku i 1968. osniva sopstvenu kompaniju Urban Research Corporation. Njegova metodologija predviđanja bila je jedinstvena: umesto da se oslanja na nagađanja, on i njegov tim su skoro čitavu deceniju vršili analizu sadržaja lokalnih medija i dnevne štampe širom Amerike. Verovao je da se budućnost ne predviđa magijom, već pažljivim praćenjem onoga što se sada dešava na lokalnom nivou.
Rezultat tog rada bila je knjiga „Megatrendovi“ (1982), koja je postala planetarni fenomen. Prodata je u više od 14 miliona primeraka, prevedena u 57 zemalja i provela je pune dve godine na prvom mestu liste bestselera The New York Times.
U kasnijem delu karijere, Nezbit je prepoznao da se centar ekonomske i geopolitičke moći seli na Istok. Preselio se u Kinu, gde je na Univerzitetu Tjenđin osnovao Naisbitt China Institute. Godine 2009. objavio je knjigu China`s Megatrends, u kojoj je detaljno analizirao uspon ove azijske sile. Često je izjavljivao: „Da danas imam 20 godina, učio bih kineski.“
Uručeno mu je čak 21 počasni doktorat i profesura širom sveta. Poslednje decenije života proveo je u Austriji, gde je i preminuo 8. aprila 2021. godine u svojoj kući na Vrbskom jezeru, u 92. godini.