pregleda

Bratoljub Klaić - Rječnih stranih riječi


Cena:
990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (414)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 707

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1986
ISBN: 345
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor: Bratoljub Klaić
Naslov: Riječnik stranih riječi A-Ž - Tuđice i posuđenice
Izdavač: Nakladni zavod MH, Zagreb
Godina: 1986
Obim: 1456 str.

„Rječnik stranih riječi” autora Bratoljuba Klaića najpoznatiji je, najuticajniji i najtiražniji rečnik tuđica i pozajmljenica na prostorima bivše Jugoslavije. Delo je decenijama služilo kao primarni leksikografski oslonac za razumevanje stranih izraza, neologizama i stručnih termina u svakodnevnom i književnom jeziku.

Praktičan, pregledan i pouzdan, popularni Klaić i danas ostaje jednako aktualan te je uz svoju uporabnu vrijednost postao i svojevrstan spomenik hrvatske leksikografije a svojim sadržajem i odraz hrvatske jezične i opće kulture, pa i društvenih zbivanja u vremenu u kojemu je nastajao.Godine 2007. Klaićev rječnik nakon brojnih lutanja kroz neobilježena, pa i piratska izdanja, izlazi u Školskoj knjizi u svom prirodnom okruženju, i postaje dio nacionalnog rječničkog korpusa koji se stvara i razvija u Školskoj knjizi od pedeset godina 20.stoljeća. Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909.-1983.), samozatajni čovjek brojnih djela i talenata, podario je hrvatskoj leksikografskoj sceni djelo koje je snažno obilježilo drugu polovicu 20. stoljeća. Nezamjenjiv priručnik i jedna od najtiražnijih knjiga na hrvatskom prostoru, Klaićev Rječnik stranih rječi ušao je u gotovo svaku kuću i bio odgovor na brojna pitanja u vremenu kad je zbog nedostatka hrvatskih jednojezičnih rječnika Klaić preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden. Od prvog izdanja 1951. godine do posljednjega izmjenjenoga izdanja 1978. rječnik je postupno dograđivan novim rječničkim materijalom iz raznih izvora, pri čemu je pratio razvoj naše leksikografije koristeći se hrvatskim dvojezičnim i stručnim rječnicima i leksikona.

Bratoljub Klaić (rođen kao Adolf Klotz; Bizovac, 27. jul 1909 — Zagreb,1983) bio je hrvatski lingvista, leksikograf i prevodilac.

Radio je u Hrvatskom državnom uredu za jezik, osnovanom 28. aprila 1942. uz saradnju članova Hrvatskog državnog ureda za jezik, Bratoljub Klaić je sastavio Korienski pravopis. Njegovo kapitalno leksikografsko delo predstavlja Rječnik stranih riječi koji je od 1951. godine izašao u više izdanja. Rečnik je prema njegovim rečima napisan pod geslom: „Zabacimo svaku stranu riječ za koju imamo svoj izraz, ali ne budimo sebični ako nam neka strana riječ naš jezik obogaćuje ili bolje pogađa smisao onog što želimo reći“.

Bio je muž Olge Luković Pjanović.

Dela:
- Bronislaw Grabowski i Hrvati: prilog poznavanju poljsko-hrvatskih kulturnih i književnih veza u prošlosti, Ivan Rast, Zagreb, 1940.
- Koriensko pisanje, Zagreb, 1942.
- Hrvatski pravopis, (koautor Franjo Cipra), Zagreb, 1944.
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb, 1951.
- Između jezikoslovlja i nauke o književnosti, Zagreb, 1972.
- Bizovačko narječje, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2007.
- Pripovijetke, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2009.
- Prosvjetitelji, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2011.
- Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2013, (izvorni rukopis uredio Božidar Smiljanić)

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 84667991
Autor: Bratoljub Klaić
Naslov: Riječnik stranih riječi A-Ž - Tuđice i posuđenice
Izdavač: Nakladni zavod MH, Zagreb
Godina: 1986
Obim: 1456 str.

„Rječnik stranih riječi” autora Bratoljuba Klaića najpoznatiji je, najuticajniji i najtiražniji rečnik tuđica i pozajmljenica na prostorima bivše Jugoslavije. Delo je decenijama služilo kao primarni leksikografski oslonac za razumevanje stranih izraza, neologizama i stručnih termina u svakodnevnom i književnom jeziku.

Praktičan, pregledan i pouzdan, popularni Klaić i danas ostaje jednako aktualan te je uz svoju uporabnu vrijednost postao i svojevrstan spomenik hrvatske leksikografije a svojim sadržajem i odraz hrvatske jezične i opće kulture, pa i društvenih zbivanja u vremenu u kojemu je nastajao.Godine 2007. Klaićev rječnik nakon brojnih lutanja kroz neobilježena, pa i piratska izdanja, izlazi u Školskoj knjizi u svom prirodnom okruženju, i postaje dio nacionalnog rječničkog korpusa koji se stvara i razvija u Školskoj knjizi od pedeset godina 20.stoljeća. Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909.-1983.), samozatajni čovjek brojnih djela i talenata, podario je hrvatskoj leksikografskoj sceni djelo koje je snažno obilježilo drugu polovicu 20. stoljeća. Nezamjenjiv priručnik i jedna od najtiražnijih knjiga na hrvatskom prostoru, Klaićev Rječnik stranih rječi ušao je u gotovo svaku kuću i bio odgovor na brojna pitanja u vremenu kad je zbog nedostatka hrvatskih jednojezičnih rječnika Klaić preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden. Od prvog izdanja 1951. godine do posljednjega izmjenjenoga izdanja 1978. rječnik je postupno dograđivan novim rječničkim materijalom iz raznih izvora, pri čemu je pratio razvoj naše leksikografije koristeći se hrvatskim dvojezičnim i stručnim rječnicima i leksikona.

Bratoljub Klaić (rođen kao Adolf Klotz; Bizovac, 27. jul 1909 — Zagreb,1983) bio je hrvatski lingvista, leksikograf i prevodilac.

Radio je u Hrvatskom državnom uredu za jezik, osnovanom 28. aprila 1942. uz saradnju članova Hrvatskog državnog ureda za jezik, Bratoljub Klaić je sastavio Korienski pravopis. Njegovo kapitalno leksikografsko delo predstavlja Rječnik stranih riječi koji je od 1951. godine izašao u više izdanja. Rečnik je prema njegovim rečima napisan pod geslom: „Zabacimo svaku stranu riječ za koju imamo svoj izraz, ali ne budimo sebični ako nam neka strana riječ naš jezik obogaćuje ili bolje pogađa smisao onog što želimo reći“.

Bio je muž Olge Luković Pjanović.

Dela:
- Bronislaw Grabowski i Hrvati: prilog poznavanju poljsko-hrvatskih kulturnih i književnih veza u prošlosti, Ivan Rast, Zagreb, 1940.
- Koriensko pisanje, Zagreb, 1942.
- Hrvatski pravopis, (koautor Franjo Cipra), Zagreb, 1944.
- Rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb, 1951.
- Između jezikoslovlja i nauke o književnosti, Zagreb, 1972.
- Bizovačko narječje, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2007.
- Pripovijetke, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2009.
- Prosvjetitelji, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2011.
- Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2013, (izvorni rukopis uredio Božidar Smiljanić)
84667991 Bratoljub Klaić - Rječnih stranih riječi

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.