Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Znanost o bitku i umjetnost življenja – Mahariši Maheš Jogi: 262 str. 1745 din.
Mahariši Maheš Jogi
ZNANOST O BITKU I
UMJETNOST ŽIVLJENJA
UVOD
„Znanost o bitku i umjetnost ţivljenja` saţetak je praktiĉne
mudrosti vedskih vidjelaca drevne Indije o cjelovitom ţivotu,
prikazan u svjetlu znanstvenog mišljenja današnjeg zapadnog
svijeta.
Ona predstavlja filozofiju ţivota u ispunjenju i nudi vjeţbu
prikladnu za sve ljude, bilo gdje, da njome uzveliĉaju sve
vidove svog svakodnevnog ţivota. Ona se bavi osnovama svih
ţivotnih problema i predlaţe jedno rješenje za brisanje svih
patnji.
Ova knjiga predstavlja praktiĉnu postavku za okonĉanje
ĉovjekove potrage za istinom, putem znanosti, religije i
metafiziĉke misli. Ona nudi svim ljudima naĉelo praktiĉne
tehnike koja omogućuje usklaĊivanje unutarnjih duhovnih
sadrţaja s veliĉanstvenošću vanjskog materijalnog ţivota, kao i
pronalaţenje Boga u sebi samima.
Znanost istraţuje zbilju oblika i pojava. Pojedine grane
znanosti razliĉiti su putovi do spoznaje istine o postojanju,
svaka od njih poĉinje od oĉiglednog, poznatog i teţi
istraţivanju skrivenog nepoznatog. Konaĉnoj istini ţivota
pristupa se iz svih smjerova. Sve znanosti istraţuju razliĉite
slojeve stvorenog svijeta, od grubih prema finijim poljima
postojanja.
Znanost o bitku, poput svake druge znanosti, poĉinje
istraţivanje o istini postojanja od grube, oĉigledne razine
ţivota, a zatim dolazi do finijih podruĉja doţivljavanja. No,
znanost o bitku na kraju tran- scendira ta fina podruĉja i dolazi
do neposrednog doţivljaja transcendentalnog polja vjeĉnog
bitka.
Znanost o bitku je duboka i praktiĉna filozofija ţivota. Ona
je sustavno istraţivanje prave naravi prvobitne stvarnosti.
Premda, poput svake druge znanosti, teoretska po svojoj
naravi, njezine primjene dosiţu do mnogo udaljenijih obzorja najviše ţivotne zbilje nego primjene apstraktnih metafiziĉkih
spekulacija.
Ova knjiga podijeljena je u ĉetiri dijela: Znanost o bitku,
Ţivot, Umjetnost ţivljenja i Ispunjenje. Zadnja tri dijela knjige
predstavljaju najpraktiĉniju mudrost svakodnevnog ţivota, a ta
praktiĉna mudrost temelji se na dubokom filozofskom
znaĉenju sadrţanom u prvom dijelu o znanosti bitka.
Znanost o bitku osigurava ĉvrstu osnovu za umjetnost
ţivljenja. U stvari, umjetnost ţivljenja je primijenjena znanost
o bitku.
Onima, koje nikad nisu zanimala metafiziĉka prouĉavanja, dio
„Znanost o bitku` moţe u poĉetku izgledati jako apstraktan. Ali
kad poĉnu ĉitati dio „Ţivot` i „Umjetnost ţivljenja` i kad
završe s „Ispunjenjem`, uvidjet će da bez bavljenja
apstraktnostima znanosti o bitku cijela mudrost knjige ne bi
imala praktiĉnu vrijednost.
Vrtlar mora imati znanje o nevidljivom korijenu drveta da bi
mu mogao osigurati pravilnu dohranu na razliĉitim
stupnjevima rasta. Sliĉno i ĉovjek u polju praktiĉnog ţivota, da
bi mogao uzvisiti sav ostatak ţivota, mora prvo dobro
razumjeti temeljnu stvarnost koja se nalazi u polju apstraktnog
bitka. Zato je u ovoj knjizi znanost o bitku stavljena na
poĉetak, a dijelovi od praktiĉne vrijednosti je slijede.
Rijeĉ znanost izvedena je iz korijena znati. Ona znaĉi
znanje; sustavno znanje je znanost. Znanost o bitku znaĉi
sustavno znanje o bitku - sustavno znanje o postojanju ili
ţivotnoj zbilji.
Polje bitka ili apsolutno postojanje kroz mnoga se stoljeća
izraţavalo rjeĉnikom misticizma. Ovo znanstveno doba teško
priznaje vrijednost bilo ĉemu što je obavijeno velom
misticizma, i zbog toga prouĉavanje bitka, apsolutnog polja
svemira, nije do sada postalo dio nijedne grane znanosti.
Razvoj znanstvenog mišljenja ovog naraštaja doveo je bitak
do razine znanstvenog prouĉavanja i ispitivanja. Ovo djelo je
prvo te vrste u dugoj povijesti ljudskog mišljenja.
Razvijena je sustavna metoda koja omogućuje svakom
ĉovjeku da neposredno doţivi ĉisto stanje bitka. To se postiţe
svjesnim doţivljavanjem finijih slojeva misli, konaĉnim
dosizanjem neposrednog doţivljaja najfinijeg stanja misli i
napokon dolaskom do samog izvora misli. Tada svjesni duh
postiţe ĉisto stanje bitka.
Znanost o bitku, koja omogućuje praktiĉno umijeće
ţivljenja, znanost je koja je mnogo korisnija za ĉovjekov ţivot
od svih do sada poznatih. Do sada je osnova svih znanosti bio
ljudski duh koji djeluje iz ograniĉenog polja svijesti, ili
ograniĉenog potencijala - iz svjesnog duha. Znanost o bitku
ukljuĉuje naĉelo transcendentalne meditacije, radi povećanja
svjesnih sposobnosti duha do najveće moguće mjere. Time
gradi ne samo osnovu za veliki porast znanja u svakom podruĉju znanosti, nego i izravan put do ispunjenja u svakom
podruĉju ţivota.
Za sve ovo znanje ja sam duţnik svog uĉitelja, njegove
boţanskos- ti Svamija Brahmanande Sarasvatija, Dagadguru
Bhagavan Šanka- raćarye, osnovnog izvora nadahnuća i
svjetiljke vodilje sveg mog djelovanja.
Uz ovo djelo vezano je mnogo ugodnih sjećanja. Henry
Nyburg, voditelj Pokreta za duhovnu obnovu u Evropi, još je
davno izrazio potrebu za takvom knjigom. A Charles F. Lutes,
predsjednik Pokreta za duhovnu obnovu u Sjedinjenim
Drţavama, omogućio mije nekoliko tjedana tišine, daleko od
neprestane uţurbanosti javnog ţivota, tako da sam napokon
mogao izgovoriti svoje misli na trake. Ti snimci su prepisani i
uobliĉeni u ovu knjigu. Zato ona moţe djelovati više kao
govorena rijeĉ nego kao pismeni sastav.
DIO 1
ZNANOST O BITKU
Poglavlje 1
ZNANSTVENA STVARNOST
Fizikalne znanosti nam govore da je cijeli svijet izgraĊen od
slojeva energije, jednog unutar drugog. Najfinija tvori
najunutarnjiji sloj svijeta.
Bilo je doba kad su fizikom vladala dva temeljna zakona:
oĉuvanje energije i oĉuvanje mase. Niti energija, niti materija
nisu mogle biti stvorene niti uništene; cjelokupna koliĉina
ostajala je saĉuvana, svaka za sebe. U to vrijeme se smatralo da
je atom najmanja ĉestica materije, u osnovi nepromjenljiva i
neuništiva.
Pojava teorije relativiteta izazvala je duboku promjenu ovih
ideja. Materija je postala samo drugi oblik energije i nije
ostajala oĉuvana zasebno. Materija se mogla stvoriti iz energije
pa potom opet »uništiti ` i promijeniti u energiju zraĉenja, ali
sveukupna koliĉina energije, u svim oblicima, uvijek je
ostajala ista. Tako je cijeli svijet postao izgraĊen od neuništive
energije.
Nadalje, ideja o nedjeljivim atomima se takoĊer morala
mijenjati. Atomski su fiziĉari pronašli da su svi atomi saĉinjeni
od samo nekoliko elementarnih ĉestica: stabilnih protona i
elektrona i nestabilnog neutrona. Te ĉestice predstavljaju
finiju, elementarniju razinu od atoma.
U posljednjih nekoliko godina naše se znanje o
elementarnim ĉesticama naglo povećalo; otkrivano je sve više i
više nestabilnih ĉestica. Fizika je sada suoĉena sa situacijom da
se više ni te ĉestice ne mogu smatrati elementarnima. Tako je
traţenje fizike usmjereno prema sve finijim stanjima materije
ili energije.
U fiziĉkom svijetu, koji ćemo zvati relativno, ili relativno
polje postojanja, poznato je nekolilo oblika energije. Ti oblici
se vjeĉno mijenjaju jedan u drugi, prema zakonima fizike.
Istraţivanje fizike dovodi znanstvenike do mišljenja da
moţda postoji neki temeljni oblik energije koji je apsolutno
stabilan i finiji od bilo kojeg drugog oblika energije. Relativno
bi tada nastajalo zbog poremećaja te apsolutne energije, a svi
oblici fiziĉke energije bili bi oĉitovanja tog apsolutnog stanja
neoĉitovane energije. To je izvor sve materije i energije. Moţe
se kazati da je prefin da bi bio poznat fizici. Ĉak je i misaona
energija prefina da bije današnja fizika mogla mjeriti. Oĉito,
svaka misao je proces koji ukljuĉuje energiju. Postojanje
prijenosa misli na veliku daljinu, iako nije obiĉna pojava,
potvrĊuje koncept misaone energije.
Osnovu misaone energije nazivamo stanjem bitka. Tako su
bitak i apsolutno sinonimi.
Poraslo znanje fizike o finijim slojevima svijeta unaprijedilo
je ĉovjekove sposobnosti daleko više nego je itko mogao i
zamisliti prije par desetljeća.
Kako se naše znanje o finim slojevima tvari i energije
povećava s otkrićima fizikalnih znanosti, poĉinjemo i koristiti
sve prednosti tog znanja. Naš ţivot postaje obuhvatniji,
moćniji, korisniji. Naše teţnje se takoĊer povećavaju, pa
postajemo kreativniji i ispunjeniji. Znanjem o krajnjoj osnovi
svijeta, apsolutnoj energiji, ljudska zemaljska civilizacija
postići će nezamislivu veliĉinu.
Kako fizika nastavlja istraţivati finije slojeve tih sitnijih
ĉestica, ona mora naići na neoĉitovani vid postojanja, koji se
nalazi izvan najfinijeg vida energetske ĉestice, polje bitka.
Tako će znanost zasigurno prihvatiti bitak kao znanstvenu
ĉinjenicu. To je samo pitanje vremena. No, koliko god dugo
potrajalo dok fiziĉari nekog budućg pokoljenja ne objave da se
na krajnjoj granici znanosti nalazi bitak, ĉovjek ne treba ostati lišen neposrednog doţivljaja te egzistencijalne zbilje koja ĉini
samu osnovu ţivota i ĉije ostvarenje uzvisuje ţivot u svim
njegovim vidovima.
ŠTO JE BITAK?
Ispod najfinijeg sloja svega što postoji u relativnom polju, je
apstraktno, apsolutno polje ĉistog bitka koje je neoĉitovano i
transcendentalno. Ono nije niti tvar, niti energija. Ono je ĉisti
bitak, stanje ĉistog postojanja. To stanje ĉistog postojanja tvori
pozadinu svega što postoji. Sve je izraz tog ĉistog postojanja
ili apsolutnog bitka koji je bitan sastojak svakog relativnog
ţivota. Jedan vjeĉni, neoĉitovani, apsolutni bitak oĉituje se u
mnogobrojnim oblicima ţivota i postojanja u svijetu.
BITAK, PRVOBITNA ĈINJENICA SVIJETA
Postavlja se pitanje kako moţemo shvatiti bitak pomoću
svih razliĉitih vidova ţivota koji su nam bliski? Kako moţemo
znati bitak pomoću svijeta i koji je njegov odnos sa svijetom
oblika i pojava u kojem ţivimo?
Kako moţemo razlikovati postojanje od onoga što postoji?
Postojanje je apstraktno; ono što postoji je konkretno.
Moţemo reći da je postojanje sam ţivot, dok je ono, što
postoji, vjeĉno promjenljiva faza nepromjenljive ĉinjenice
postojanja. Postojanje je apstraktna osnova ţivota na kojoj je
izgraĊena konkretna struktura ţivota. Ova obuhvaća sve
vidove pojedinaĉnog: tijelo, duh, mišljenje, govorenje,
djelovanje, ponašanje, doţivljavanje i utjecanje na okolinu te
sve vidove svemirskog postojanja.
Ţivot se izraţava razliĉitim naĉinima ţivljenja. Ono što ţivi
je izraz ţivota; ono što postoji je izraz postojanja. Ono što biva
je izraz bitka.
Postojanje, ţivot ili bitak je neoĉitovana stvarnost svega što
postoji, ţivi ili biva. Bitak je prvobitna ĉinjenica svega što je
bilo, jest ili će biti. On je vjeĉan i neograniĉen, osnova svega pojavnog bivstva kozmiĉkog ţivota. On je izvor sveg vremena,
prostora i uzroĉnosti. On je cjelokupno biće i cjelokupan
prestanak postojanja, sveproţima- juće vjeĉno polje svemoguće
stvaralaĉke inteligencije. Ja sam Taj vjeĉni bitak, ti si To i sve
ovo je u svojoj suštinskoj prirodi Taj vjeĉni Bitak.
Bitak je ţivot, on je postojanje. Biti je ţivjeti, postojati.
Bitak ili postojanje izraţava se razliĉitim vidovima ţivljenja:
mišljenje, govorenje, djelovanje, doţivljavanje, osjećanje.
Osnova svih vidova ţivota je u bitku.
Znanje o bitku kao krajnjem i bitnom sastojku svijeta uzdiţe
sve vidove ţivota do neograniĉenosti apsolutnog postojanja.
Relativni ţivot zadobiva više od apsolutnog stanja i, kao
rezultat, u polju relativnog se povećavaju postojanost i trajnost.
Energija, inteligencija i stvaralaĉka moć rastu do
neograniĉenih vrijednosti, a ograniĉeni pojedinaĉni ţivot
postiţe stanje neograniĉenog kozmiĉkog postojanja. To je
veliĉina znanja daje bitak prvobitna stvarnost svijeta.
Iskustvo pokazuje da je bitak svijest blaţenstva, izvor sveg
mišljenja, cijelog postojećeg svijeta. On se nalazi izvan
relativnog postojanja, tamo gdje opaţatelj ili duh ostaje budan
u punoj svijesti o sebi, bez opaţanja bilo kojeg objekta. Svjesni
duh dosiţe stanje ĉiste svjesnosti koje je izvor svega mišljenja.
Svemoguća stvaralaĉka mudrost apsolutnog izvor je sve
inteligencije. Bitak je izvor svih moći. On je izvor cijele
prirode i prirodnih zakona koji odrţavaju razliĉite oblike i
pojave u svijetu.
Suštinska priroda bitka je apsolutna svijest blaţenstva.1 Bez
znanja o svojoj osnovi, apsolutnoj svijesti blaţenstva, ţivot je
kao zgrada bez temelja. Ĉitav relativni ţivot bez svjesnosti
osnove bitka je poput broda bez kormila, vjeĉno na milost i
nemilost udarcima mora. On je poput suhog lista na zemlji,
ostavljenog na milost vjetrovima, koji se besciljno kreće u bilo kojem smjeru kuda ga vjetar nosi. Ţivot pojedinca bez
spoznaje bitka je bez osnove, beznaĉajan, besplodan.
Bitak je osnova ţivota, ono što mu daje znaĉenje i ĉini ga
plodonosnim. Bitak je ţiva Boţja prisutnost, stvarnost ţivota.
On je apsolutno u vjeĉnoj slobodi.
SVEPRISUTNOST BITKA
Bilo je reĉeno da je bitak prvobitna stvarnost svijeta i da je
prisutan u svim njegovim slojevima. On je prisutan u svim
oblicima, rijeĉima, mirisima, okusima i objektima dodira; u
svemu doţivljenom; u sjetilima i organima djelovanja; u svim
pojavama; u ĉinitelju i uĉinjenom djelu; u svim smjerovima —
sjeveru, jugu, istoku i zapadu; u svim vremenima — prošlom,
sadašnjem i budućem; on je posvuda jednako prisutan. On Je
prisutan ispred ĉovjeka, iza njega, lijevo i desno od njega,
iznad njega, ispod njega i u njemu. Posvuda, u svim
okolnostima, bitak, bitni sastojak svijeta, proţima sve. On je
sveprisutni Bog za one koji ga znaju i razumiju, osjećaju i ţive
u svom ţivotu.