pregleda

Upanišade (12 glavnih upanišada)


Cena:
1.260 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Grad: Beograd-Pinosava,
Beograd-Voždovac
Prodavac Nije trgovac

Trikona (30)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 61

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Upanišade (12 glavnih upanišada): 174 str. 1260 din.
UPANIŠADE
*
KATHA UPANIŠADA
Neka nas Brahman štiti,
Neka nas On vodi,
Neka nam da snagu i istinsko razumevanje.
Neka ljubav i sklad budu u nama.
OM…Mir – mir - mir.
Nadajući se nebeskoj milosti, jednom prilikom je
Vadţasrabasa, priredio obred ţrtvovanja koji je od njega
iziskivao da prinese sve što poseduje. MeĎutim, on je
pazio da ţrtvuje samo svoju stoku, i to ona goveda koja
su bila beskorisna, stara, neplodna, slepa i kljasta. Kada
je video ovakvu škrtost, njegov mladi sin Načiketa,
čijem srcu je istina svetih spisa bila bliska, pomisli u
sebi: “Onaj ko se usuĎuje da prinese ovakve ništavne
poklone zaista je osuĎen na najcrnju tamu!”
Razmišljajući tako, on priĎe svom ocu i reče:
“Oče, ja takoĎe pripadam tebi, kome ćeš mene
dati?”
Otac mu nije odgovorio, no pošto je Načiketa
uporno ponavljao pitanje, on mu ljutito odvrati:
“Daću te Smrti!”
Načiketa je onda razmišljao u sebi: “MeĎu
mnogim očevim sinovima i učenicima ja sam zaista
najbolji, ili bar osrednji, nikako najgori; ali kakvu korist
moţe od mene da ima Kralj Smrti?”
MeĎutim, rešen da odrţi očevu reč, rekao je:
“Oče, nemoj se pokajati zbog svoje zakletve! Misli o
tome šta je bilo sa onima koji su već otišli i kako će biti
sa onima koji još ţive. Čovek sazreva kao kukuruz i pada
na zemlju; kao kukuruz on ponovo klija kad mu doĎe
vreme.”
Nakon što je to rekao, dečak se uputio domu Smrti.
Bog Smrti1
nije bio kod kuće i Načiketa ga je
čekao tri noći. Kada se napokon Kralj Smrti vratio,
dočekale su ga njegove sluge i rekle mu:
“Jedan Brahmin je poput plamena ušao u tvoju
kuću, a tebe nije bilo. Stoga ga treba ugostiti kako mu
priliči. Treba da primiš svog gosta, o Kralju, prema svim
prigodnim običajima, jer ako domaćin ne ukaţe
gostoprimstvo Brahminu, izgubiće ono što mu je iznad
svega drago – vrednost svojih dobrih dela, svoju
pravičnost, svoje sinove i svoju stoku.”
Tada je Kralj Smrti prišao Načiketi i pozdravio
ga ljubaznim rečima:
“O Brahminu, ja te pozdravljam. Ti si stvarno
gost vredan svakog poštovanja. Neka mi se ne dogodi nikakvo zlo! Proveo si tri noći u mojoj kući, a moje gostoprimstvo ti nije bilo ukazano; zato ću ti ispuniti tri ţelje –
jednu za svaku noć.”
“O Smrti”, neka bude tako, odgovorio je
Načiketa. Moja prva ţelja je da nestanu brige i ljutnja
mog oca, i kada me pošalješ njemu, da me prepozna i
pozdravi s radošću.”
Smrt reče: “Obećavam ti da će te otac prepoznati
i voleti kao do sada; a kada te opet ugleda ţivog biće
spokojan i spavaće u miru.”
1 Bog smrti u indijskoj mitologiji naziva se Jama
Tada je Načiketa rekao: “U raju nema straha.
Tebe tamo nema, o Smrti, a pomisao na starost tamo ne
izaziva strepnju u čoveku. Ne znajući za glad i ţeĎ, van
dohvata tuge, tamo su svi srećni i radosni. Ti znaš, o
Kralju, vatreni obred ţrtvovanja koji vodi do raja. Nauči
me tom obredu, jer sam ja ispunjen iskrenom verom. To
je moja druga ţelja”.
Kralj Smrti je pristao i naučio je dečaka vatrenom
obredu ţrtvovanja, sa svim pravilima koja idu uz njega.
Načiketa je ponovio sve što je naučio, a Smrt zadovoljna
s njim, reče:
“Nagradiću te tako što će se ovaj obred
ţrtvovanja od sada zvati Načiketin obred, po tvom
imenu. Sada izaberi treću ţelju.”
Načiketa se zamislio i rekao: “Oko čovekove
smrti postoji ova sumnja: neki kaţu, ona postoji; neki
kaţu, da ne postoji. Kada bi me ti naučio, ja bih znao
istinu. To je moja treća ţelja.”
“Čak je i bogovima ova tajna bila nekad
nejasna”, odgovori Smrt. “Suptilna je njena istina i nije
lako razumljiva. Izaberi neku drugu ţelju, o Načiketa.”
MeĎutim, Načiketa se nije dao odgovoriti.
“O Smrti, ti kaţeš da su čak i bogovi bili nekad
zbunjeni ovom tajnom i da nije lako shvatljiva. Svakako
da ne postoji učitelj koji bi je mogao objasniti bolje od
tebe – a ne postoji ni jedna ţelja koja je ravna ovoj.”
Stavljajući Načiketu ponovo na iskušenje,
boţanstvo je odgovorilo: “Traţi sinove i unuke koji će
ţiveti stotinu godina. Traţi stoku, slonove, konje i zlato.
Odaberi za sebe moćna carstva. Ili, ako moţeš da
zamisliš nešto bolje od toga, traţi to – ne samo zbog
slatkoće uţivanja, već i zbog moći iznad svakog
razumevanja, pomoću koje ćeš uţivati u njihovim
slastima. Jer zaista, od tebe ću načiniti vrhunskog
uţivaoca svega što poţeliš. Nebeske vile, predivne za
oko, koje smrtnicima nisu dostupne - čak i njih sa
njihovim sjajnim kočijama i raznim instrumentima, ja ću
ti dati, da te sluţe. Samo za tajnu smrti, o Načiketa, ne
pitaj!”
No Načiketa je bio nepokolebljiv pa je rekao:
“Ove stvari traju samo dan, o Uništavatelju Ţivota, a
uţivanja dobijena od njih otupljuju čula. Stoga, zadrţi
konje i kočije, zadrţi pesmu i igru, zadrţi ih za sebe!
Kako moţe, o Smrti, da poţeli bogatstvo, onaj ko je
tvoje lice ugledao? Traţim jedino ţelju koju sam izabrao.
Pošto sam tebe upoznao, našao sam se u prisustvu
nepropadljivog i besmrtnog, pa kako onda mogu ja, koji
sam podloţan propadanju i smrti i koji sam svestan
prolaznosti čulnih zadovoljstava, da poţelim dug ţivot?
O Kralju, otkrij mi najvišu tajnu koja muči ljude.
Ispuni mi baš tu ţelju.”

Po uplati na tekući račun cene knjige i PTT troškova za `tiskovinu` /što iznosi oko 220 din./ isporučujemo za nekoliko dana.

Predmet: 83816785
Upanišade (12 glavnih upanišada): 174 str. 1260 din.
UPANIŠADE
*
KATHA UPANIŠADA
Neka nas Brahman štiti,
Neka nas On vodi,
Neka nam da snagu i istinsko razumevanje.
Neka ljubav i sklad budu u nama.
OM…Mir – mir - mir.
Nadajući se nebeskoj milosti, jednom prilikom je
Vadţasrabasa, priredio obred ţrtvovanja koji je od njega
iziskivao da prinese sve što poseduje. MeĎutim, on je
pazio da ţrtvuje samo svoju stoku, i to ona goveda koja
su bila beskorisna, stara, neplodna, slepa i kljasta. Kada
je video ovakvu škrtost, njegov mladi sin Načiketa,
čijem srcu je istina svetih spisa bila bliska, pomisli u
sebi: “Onaj ko se usuĎuje da prinese ovakve ništavne
poklone zaista je osuĎen na najcrnju tamu!”
Razmišljajući tako, on priĎe svom ocu i reče:
“Oče, ja takoĎe pripadam tebi, kome ćeš mene
dati?”
Otac mu nije odgovorio, no pošto je Načiketa
uporno ponavljao pitanje, on mu ljutito odvrati:
“Daću te Smrti!”
Načiketa je onda razmišljao u sebi: “MeĎu
mnogim očevim sinovima i učenicima ja sam zaista
najbolji, ili bar osrednji, nikako najgori; ali kakvu korist
moţe od mene da ima Kralj Smrti?”
MeĎutim, rešen da odrţi očevu reč, rekao je:
“Oče, nemoj se pokajati zbog svoje zakletve! Misli o
tome šta je bilo sa onima koji su već otišli i kako će biti
sa onima koji još ţive. Čovek sazreva kao kukuruz i pada
na zemlju; kao kukuruz on ponovo klija kad mu doĎe
vreme.”
Nakon što je to rekao, dečak se uputio domu Smrti.
Bog Smrti1
nije bio kod kuće i Načiketa ga je
čekao tri noći. Kada se napokon Kralj Smrti vratio,
dočekale su ga njegove sluge i rekle mu:
“Jedan Brahmin je poput plamena ušao u tvoju
kuću, a tebe nije bilo. Stoga ga treba ugostiti kako mu
priliči. Treba da primiš svog gosta, o Kralju, prema svim
prigodnim običajima, jer ako domaćin ne ukaţe
gostoprimstvo Brahminu, izgubiće ono što mu je iznad
svega drago – vrednost svojih dobrih dela, svoju
pravičnost, svoje sinove i svoju stoku.”
Tada je Kralj Smrti prišao Načiketi i pozdravio
ga ljubaznim rečima:
“O Brahminu, ja te pozdravljam. Ti si stvarno
gost vredan svakog poštovanja. Neka mi se ne dogodi nikakvo zlo! Proveo si tri noći u mojoj kući, a moje gostoprimstvo ti nije bilo ukazano; zato ću ti ispuniti tri ţelje –
jednu za svaku noć.”
“O Smrti”, neka bude tako, odgovorio je
Načiketa. Moja prva ţelja je da nestanu brige i ljutnja
mog oca, i kada me pošalješ njemu, da me prepozna i
pozdravi s radošću.”
Smrt reče: “Obećavam ti da će te otac prepoznati
i voleti kao do sada; a kada te opet ugleda ţivog biće
spokojan i spavaće u miru.”
1 Bog smrti u indijskoj mitologiji naziva se Jama
Tada je Načiketa rekao: “U raju nema straha.
Tebe tamo nema, o Smrti, a pomisao na starost tamo ne
izaziva strepnju u čoveku. Ne znajući za glad i ţeĎ, van
dohvata tuge, tamo su svi srećni i radosni. Ti znaš, o
Kralju, vatreni obred ţrtvovanja koji vodi do raja. Nauči
me tom obredu, jer sam ja ispunjen iskrenom verom. To
je moja druga ţelja”.
Kralj Smrti je pristao i naučio je dečaka vatrenom
obredu ţrtvovanja, sa svim pravilima koja idu uz njega.
Načiketa je ponovio sve što je naučio, a Smrt zadovoljna
s njim, reče:
“Nagradiću te tako što će se ovaj obred
ţrtvovanja od sada zvati Načiketin obred, po tvom
imenu. Sada izaberi treću ţelju.”
Načiketa se zamislio i rekao: “Oko čovekove
smrti postoji ova sumnja: neki kaţu, ona postoji; neki
kaţu, da ne postoji. Kada bi me ti naučio, ja bih znao
istinu. To je moja treća ţelja.”
“Čak je i bogovima ova tajna bila nekad
nejasna”, odgovori Smrt. “Suptilna je njena istina i nije
lako razumljiva. Izaberi neku drugu ţelju, o Načiketa.”
MeĎutim, Načiketa se nije dao odgovoriti.
“O Smrti, ti kaţeš da su čak i bogovi bili nekad
zbunjeni ovom tajnom i da nije lako shvatljiva. Svakako
da ne postoji učitelj koji bi je mogao objasniti bolje od
tebe – a ne postoji ni jedna ţelja koja je ravna ovoj.”
Stavljajući Načiketu ponovo na iskušenje,
boţanstvo je odgovorilo: “Traţi sinove i unuke koji će
ţiveti stotinu godina. Traţi stoku, slonove, konje i zlato.
Odaberi za sebe moćna carstva. Ili, ako moţeš da
zamisliš nešto bolje od toga, traţi to – ne samo zbog
slatkoće uţivanja, već i zbog moći iznad svakog
razumevanja, pomoću koje ćeš uţivati u njihovim
slastima. Jer zaista, od tebe ću načiniti vrhunskog
uţivaoca svega što poţeliš. Nebeske vile, predivne za
oko, koje smrtnicima nisu dostupne - čak i njih sa
njihovim sjajnim kočijama i raznim instrumentima, ja ću
ti dati, da te sluţe. Samo za tajnu smrti, o Načiketa, ne
pitaj!”
No Načiketa je bio nepokolebljiv pa je rekao:
“Ove stvari traju samo dan, o Uništavatelju Ţivota, a
uţivanja dobijena od njih otupljuju čula. Stoga, zadrţi
konje i kočije, zadrţi pesmu i igru, zadrţi ih za sebe!
Kako moţe, o Smrti, da poţeli bogatstvo, onaj ko je
tvoje lice ugledao? Traţim jedino ţelju koju sam izabrao.
Pošto sam tebe upoznao, našao sam se u prisustvu
nepropadljivog i besmrtnog, pa kako onda mogu ja, koji
sam podloţan propadanju i smrti i koji sam svestan
prolaznosti čulnih zadovoljstava, da poţelim dug ţivot?
O Kralju, otkrij mi najvišu tajnu koja muči ljude.
Ispuni mi baš tu ţelju.”
83816785 Upanišade (12 glavnih upanišada)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.