pregleda

Stripovi, Strip casopisi...


Cena:
3.290 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7912)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 14752

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Jezik: Srpski

Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

- Lift 2001
- Strip Fanzin Lavirint
- Mister Macak magazin
- Cool strip Antology
- Sut u mozak, Franzin za strip i ilustraciju
- Striporama
- Komikoaze

Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjima.[1][2] U skorije vreme postoje i stripovi samo u slikama, bez teksta.

Danas se obično strip smatra vrstom umetnosti, čak je poznat i kao „deveta umetnost“ i kategoriše se da pripada likovnim, dramskim i književnim vrstama umetnosti. Sredinom 20. veka došlo je do snažne polarizacije angloameričkog stripa na superherojske i novinske stripove (comics) i na nezavisni strip, koji insistira na supkulturnoj tradiciji, odnosno grafički roman (graphic novels).[3] Međutim, postoje teoretičari koji se ne slažu s tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.[4]

Razlikuju se više žanrova stripa: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, pustolovni, horor, erotski, komični i kriminalistički strip.

Istorijat
Koreni likovnog pripovedanja nalaze se u pećinskom slikarstvu evropskog gornjeg paleolita, da bi kroz istoriju strip dobio više svojih oblika: narodne grafike, freske, žitijne ikone, novinski strip, stripske sveske i albumi, murali i veb-strip.

Začetkom stripa se smatra još Trajanov stub na kom je uklesan niz slika koji čini priču, a slične tvorevine su pronađene i u Staroj Grčkoj i Starom Egiptu u hijeroglifima i na tapiserijama. Sa pronalaskom štamparske prese počeo je da se razvija i crtež uz tekst. U početku su slike bile isključivo verskog karaktera, da bi u 17. i 18. veku strip postao pretežno satiričan i komičan.[5]

Moderni svetski strip je počeo da se formira u današnjem obliku sredinom 19. veka. Strip se danas u nekim zemljama kao što su Francuska, Italija, SAD, Japan, Srbija i druge zemlje bivše SFRJ, tretira kao visoka umetnička forma, društveno je omiljen i izučava se na akademskom nivou.

Najstariji nacrtani superheroj je Supermen koji je nastao u prvoj strip knjizi 1938. godine. Nacrtao ga je Džo Šuster, a doradio Džeri Sigl. Supermen je ubrzo postao vrlo popularan, a u stripove je uveden novi žanr sa superherojima. Veliku popularnost je stekao i strip sa Piterom Parkerom, koji je bio srednjoškolski štreber, a nakon ujeda radioaktivnog pauka se transformisao u Spajdermena, čoveka pauka. Strip sa Spajdermenom je izašao 1962. godine, a kreirao ga je Stiv Ditko. Jedan od najpoznatijih crtača stripova je Alan Mur, dok je Frenk Miler poznat po mračnim stripovima. Stripovi su nekad poslužili i kao osnove filmova, kao što je režiser Robert Rodrigez snimio film po stripu Grad greha.[6][7]

Strip u svetu
Danas postoje tri glavna centra stripa koja imaju potpuno različite tradicije i nastanak stripa. Centri se dele prema državama i razlikujemo centre u Francuskoj i Belgiji, u Japanu i SAD.

Centar u Francuskoj i Belgiji
Vidi još: Francusko-belgijska škola stripa


Centar stripa u Belgiji
Francuska i Belgija oduvek neguju umetničku stranu stripa, a sa usponom stripa za odrasle šezdesetih godina prošlog veka, strip počinje da se tretira kao prava umetnost. Francuski strip je obično izdavan na kvalitetnoj hartiji u formatu albuma sa tvrdim koricama na četrdesetak velikih stranica.[8]

Najčuveniji autori ovog centra strpa su Belgijanac Žorž Remi poznat pod pseudonimom Erže, autor Tintina, zatim Uderco koji je pisao i ilustrovao stripove Asteriks, Umpah Pah, Tangi i Laverdir i Moris, autor Taličnog Toma.[9]

U Francuskoj poznati stripovi su: Asteriks, Gaston/Gaša, Torgal, Ratnici sa Akbara, a najpopularniji belgijski stripovi su: Talični Tom, XIII, Iznogud, Džeremaja i Tintin. Izdvajaju se i čuveni italijanski stripovi, kao što su: Alan Ford, Korto Malteze, Dilan Dog, Kapetan Miki, Zagor, Teks Viler, Martin Misterija, Mister No.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 82543569
Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

- Lift 2001
- Strip Fanzin Lavirint
- Mister Macak magazin
- Cool strip Antology
- Sut u mozak, Franzin za strip i ilustraciju
- Striporama
- Komikoaze

Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjima.[1][2] U skorije vreme postoje i stripovi samo u slikama, bez teksta.

Danas se obično strip smatra vrstom umetnosti, čak je poznat i kao „deveta umetnost“ i kategoriše se da pripada likovnim, dramskim i književnim vrstama umetnosti. Sredinom 20. veka došlo je do snažne polarizacije angloameričkog stripa na superherojske i novinske stripove (comics) i na nezavisni strip, koji insistira na supkulturnoj tradiciji, odnosno grafički roman (graphic novels).[3] Međutim, postoje teoretičari koji se ne slažu s tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.[4]

Razlikuju se više žanrova stripa: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, pustolovni, horor, erotski, komični i kriminalistički strip.

Istorijat
Koreni likovnog pripovedanja nalaze se u pećinskom slikarstvu evropskog gornjeg paleolita, da bi kroz istoriju strip dobio više svojih oblika: narodne grafike, freske, žitijne ikone, novinski strip, stripske sveske i albumi, murali i veb-strip.

Začetkom stripa se smatra još Trajanov stub na kom je uklesan niz slika koji čini priču, a slične tvorevine su pronađene i u Staroj Grčkoj i Starom Egiptu u hijeroglifima i na tapiserijama. Sa pronalaskom štamparske prese počeo je da se razvija i crtež uz tekst. U početku su slike bile isključivo verskog karaktera, da bi u 17. i 18. veku strip postao pretežno satiričan i komičan.[5]

Moderni svetski strip je počeo da se formira u današnjem obliku sredinom 19. veka. Strip se danas u nekim zemljama kao što su Francuska, Italija, SAD, Japan, Srbija i druge zemlje bivše SFRJ, tretira kao visoka umetnička forma, društveno je omiljen i izučava se na akademskom nivou.

Najstariji nacrtani superheroj je Supermen koji je nastao u prvoj strip knjizi 1938. godine. Nacrtao ga je Džo Šuster, a doradio Džeri Sigl. Supermen je ubrzo postao vrlo popularan, a u stripove je uveden novi žanr sa superherojima. Veliku popularnost je stekao i strip sa Piterom Parkerom, koji je bio srednjoškolski štreber, a nakon ujeda radioaktivnog pauka se transformisao u Spajdermena, čoveka pauka. Strip sa Spajdermenom je izašao 1962. godine, a kreirao ga je Stiv Ditko. Jedan od najpoznatijih crtača stripova je Alan Mur, dok je Frenk Miler poznat po mračnim stripovima. Stripovi su nekad poslužili i kao osnove filmova, kao što je režiser Robert Rodrigez snimio film po stripu Grad greha.[6][7]

Strip u svetu
Danas postoje tri glavna centra stripa koja imaju potpuno različite tradicije i nastanak stripa. Centri se dele prema državama i razlikujemo centre u Francuskoj i Belgiji, u Japanu i SAD.

Centar u Francuskoj i Belgiji
Vidi još: Francusko-belgijska škola stripa


Centar stripa u Belgiji
Francuska i Belgija oduvek neguju umetničku stranu stripa, a sa usponom stripa za odrasle šezdesetih godina prošlog veka, strip počinje da se tretira kao prava umetnost. Francuski strip je obično izdavan na kvalitetnoj hartiji u formatu albuma sa tvrdim koricama na četrdesetak velikih stranica.[8]

Najčuveniji autori ovog centra strpa su Belgijanac Žorž Remi poznat pod pseudonimom Erže, autor Tintina, zatim Uderco koji je pisao i ilustrovao stripove Asteriks, Umpah Pah, Tangi i Laverdir i Moris, autor Taličnog Toma.[9]

U Francuskoj poznati stripovi su: Asteriks, Gaston/Gaša, Torgal, Ratnici sa Akbara, a najpopularniji belgijski stripovi su: Talični Tom, XIII, Iznogud, Džeremaja i Tintin. Izdvajaju se i čuveni italijanski stripovi, kao što su: Alan Ford, Korto Malteze, Dilan Dog, Kapetan Miki, Zagor, Teks Viler, Martin Misterija, Mister No.
82543569 Stripovi, Strip casopisi...

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.