| Cena: | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Tv 
 
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 
 
- Lift 2001 
- Strip Fanzin Lavirint 
- Mister Macak magazin 
- Cool strip Antology 
- Sut u mozak, Franzin za strip i ilustraciju 
- Striporama 
- Komikoaze 
 
Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjima.[1][2] U skorije vreme postoje i stripovi samo u slikama, bez teksta. 
 
Danas se obično strip smatra vrstom umetnosti, čak je poznat i kao „deveta umetnost“ i kategoriše se da pripada likovnim, dramskim i književnim vrstama umetnosti. Sredinom 20. veka došlo je do snažne polarizacije angloameričkog stripa na superherojske i novinske stripove (comics) i na nezavisni strip, koji insistira na supkulturnoj tradiciji, odnosno grafički roman (graphic novels).[3] Međutim, postoje teoretičari koji se ne slažu s tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.[4] 
 
Razlikuju se više žanrova stripa: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, pustolovni, horor, erotski, komični i kriminalistički strip. 
 
Istorijat 
Koreni likovnog pripovedanja nalaze se u pećinskom slikarstvu evropskog gornjeg paleolita, da bi kroz istoriju strip dobio više svojih oblika: narodne grafike, freske, žitijne ikone, novinski strip, stripske sveske i albumi, murali i veb-strip. 
 
Začetkom stripa se smatra još Trajanov stub na kom je uklesan niz slika koji čini priču, a slične tvorevine su pronađene i u Staroj Grčkoj i Starom Egiptu u hijeroglifima i na tapiserijama. Sa pronalaskom štamparske prese počeo je da se razvija i crtež uz tekst. U početku su slike bile isključivo verskog karaktera, da bi u 17. i 18. veku strip postao pretežno satiričan i komičan.[5] 
 
Moderni svetski strip je počeo da se formira u današnjem obliku sredinom 19. veka. Strip se danas u nekim zemljama kao što su Francuska, Italija, SAD, Japan, Srbija i druge zemlje bivše SFRJ, tretira kao visoka umetnička forma, društveno je omiljen i izučava se na akademskom nivou. 
 
Najstariji nacrtani superheroj je Supermen koji je nastao u prvoj strip knjizi 1938. godine. Nacrtao ga je Džo Šuster, a doradio Džeri Sigl. Supermen je ubrzo postao vrlo popularan, a u stripove je uveden novi žanr sa superherojima. Veliku popularnost je stekao i strip sa Piterom Parkerom, koji je bio srednjoškolski štreber, a nakon ujeda radioaktivnog pauka se transformisao u Spajdermena, čoveka pauka. Strip sa Spajdermenom je izašao 1962. godine, a kreirao ga je Stiv Ditko. Jedan od najpoznatijih crtača stripova je Alan Mur, dok je Frenk Miler poznat po mračnim stripovima. Stripovi su nekad poslužili i kao osnove filmova, kao što je režiser Robert Rodrigez snimio film po stripu Grad greha.[6][7] 
 
Strip u svetu 
Danas postoje tri glavna centra stripa koja imaju potpuno različite tradicije i nastanak stripa. Centri se dele prema državama i razlikujemo centre u Francuskoj i Belgiji, u Japanu i SAD. 
 
Centar u Francuskoj i Belgiji 
Vidi još: Francusko-belgijska škola stripa 
 
 
Centar stripa u Belgiji 
Francuska i Belgija oduvek neguju umetničku stranu stripa, a sa usponom stripa za odrasle šezdesetih godina prošlog veka, strip počinje da se tretira kao prava umetnost. Francuski strip je obično izdavan na kvalitetnoj hartiji u formatu albuma sa tvrdim koricama na četrdesetak velikih stranica.[8] 
 
Najčuveniji autori ovog centra strpa su Belgijanac Žorž Remi poznat pod pseudonimom Erže, autor Tintina, zatim Uderco koji je pisao i ilustrovao stripove Asteriks, Umpah Pah, Tangi i Laverdir i Moris, autor Taličnog Toma.[9] 
 
U Francuskoj poznati stripovi su: Asteriks, Gaston/Gaša, Torgal, Ratnici sa Akbara, a najpopularniji belgijski stripovi su: Talični Tom, XIII, Iznogud, Džeremaja i Tintin. Izdvajaju se i čuveni italijanski stripovi, kao što su: Alan Ford, Korto Malteze, Dilan Dog, Kapetan Miki, Zagor, Teks Viler, Martin Misterija, Mister No.