| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Bros povez
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Omot:
Krsto Hegedusic
Gabrijele D’Anuncio (ital. Gabriele d’Annunzio;[1][2][3] Peskara, 12. mart 1863 — Gardone Rivijera, 1. mart 1938) je bio italijanski pesnik, dramaturg, avanturist i političar. Bio je jedan od značajnijih članova iredentističkog pokreta i idejni začetnik italijanskog fašizma.[4][5]
Tokom Prvog svetskog rata, percepcija D`Anuncija u Italiji transformisala se iz književne ličnosti u nacionalnog ratnog heroja.[6] On je bio je povezan sa elitnom olujnom trupom Ardita italijanske vojske i učestvovao je u akcijama kao što je Let iznad Beča. Kao deo italijanske nacionalističke reakcije protiv Pariske mirovne konferencije, uspostavio je kratkotrajno Italijansko regenstvo Kvarnera u Rijeci sa sobom kao dučeom. Njegov Ustav je od „muzike“ stvorio osnovni princip države i bio je korporatističke prirode.[7] Iako se D`Anuncio nikada nije proglasio fašistom, opisivan je kao preteča italijanskog fašizma[8] pošto su njegove ideje i estetika uticale na taj pokret i stil Benita Musolinija.
Životopis
Na razglednici iz Rijeke 1921. godine.
Rođen je u Peskari u Abrucu, kao sin bogatog zemljoposjednika i gradonačelnika grada čije je ime izvorno bilo Frančesko Paolo Rapagneta, a kojem je on kasnije dodao prezime svog ujaka D`Anunzija.[9][10] Prema legendi prvobitno je kao kršten Gaetano, a ime Gabriele dobio je kasnije u detinjstvu, zbog njegovog anđeoskog izgleda,[11] što je priče koja je u velikoj meri opovrgnuta.[12]
U šesnaestoj godini mu je otac finansirao objavu prve zbirke pesama Primo vere. Od tada gradi karijeru pisca koji se ističe svojim slobodoumnim i lascivnim stilom, kao i načinom života.
Kut 52