pregleda

- Hrvatsko srpski rjecnik inacica - srpsko-hrvatski recnik varijanata - Jovan Cirilov


Cena:
1.150 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Nekorišćen
Garancija: 7
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Vranje,
Vranje
Prodavac

stefika123 (387)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 688

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Tvrd povez, nova knjiga

Povez: Tvrd
Godina izdanja: 2010
Pismo: Latinica
ISBN: 9788651505549
Broj strana: 342

Izmedu prvog izdanja 1989. godine i drugog izdanja 1994. godine ovog recnika prošlo je pet godina, a izmedu drugog i novog uzdanja šesnaest godina. Prvo izdanje je izdao beogradski „Stilos” u 5000 primeraka, a drugo „Bata Orbis” (Beograd) u 1000 primeraka.
Sve vreme od prvog do ovog izdanja nastavio sam da beležim reci koje se razlikuju u srpskoj i hrvatskoj varijanti, bilo da ih ranije nisam uocio ili su nastale u meduvremenu.
Period od 1994. godina do danas prebogat je dogadajima, na koje može da se primeni ona krilatica: „Teško onom koji živi u zanimljivim vremenima”. U vreme prvog izdanja Srbi i Hrvati živeli su u jednog državnoj zajednici, a danas žive u posebnim državama. Naravno da su dramaticni dogadaji ostavili trag i na jezik i njegovu problematiku. Ako izostavimo ekstremna mišljenja, može se reci da se danas smatra nesumnjivom ili u hrvatskoj varijanti nesmiljenom cinjenicom da je rec o lingvisticki jednom jeziku, sa dva (ili više) književna standarda, a da ti narodi svoj jezik zovu srpski ili hrvatski.
U meduvremenu postavilo se i pitanje kojim jezikom govore gradani Bosne i Hercegovine, da li srpskohrvatskim ili bosanskim, ili možda bošnjackim. U Crnoj Gori rasprava kojim jezikom zvanicno govore gradani Crne Gore još nije okoncana. Jedan deo Crnogoraca želi i dalje da se taj jezik zove srpski, neko vreme se zvao maternji, a zvanicno kao da je prevladala struja koja smatra da on treba da se zove crnogorskim jezikom, s tim da ima dva konsonanta više nego ostali standardi nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika.
Ovaj Recnik, kako to u naslovu stoji, bavi se razlikama izmedu srpske i hrvatske književne i govorne varijante, s tim da su u njega ušli i neki široko rasprostranjeni lokalizmi, a i neki arhaizmi koje pripadnici tih naroda još znaju, katkada upotrebljavaju ili ih obnavljaju (najviše u Hrvatskoj) .
U Recniku je iz prethodne terminologije u mnogim jedinicama ostala kolokvijalna upotreba izraza istocna i zapadna varijanta, mada bi pravilnije bilo, prema sadašnjem stanju stvari – srpska i hrvatska varijanta, koja je takode cesto navodena. Medutim, cinjenica je da Hrvati geografski žive zapadno, a Srbi istocno u odnosu jedni na druge, na teritorije koje se odskora u medunarodnoj geopolitickoj terminologiji zove Zapadni Balkan.
Razmatrao sam temu da li da se obradene reci akcentuju. To bi, medutim, bio znak da smatram da je rec o naucnom delu, napravljenom po svim pravilima takvih recnika. U tom slucaju morao bih se odreci nekih anegdota i zapažanja, kao pokušaja duhovitosti, preko kojih sam, cini mi se, bolje odrazio sadašnje stanje jezika i njegovih varijanata. Ovim necu da kažem da se nisam trudio da ovaj recnik što vernije odrazi sadašnje stanje slicnosti i razlika izmedu jezika Srba i Hrvata. Takav sa svim vrlinama, manama i nedoslednostima možda ce jednog dana poslužiti nauci.
U odnosu na prethodna izdanja, na inicijativu glavnog urednika izdavacke kuce „Prometej” Zorana Kolundžije, zaslužnog da se ovo novo znatno prošireno izdanje štampa, vecini jedinica dodate su sažete definicije reci kojima se Recnik bavi. Taj veliki posao je obavila, sa velikim zalaganjem i strucnošcu, Tatjana Pivnicki, i ja joj za to dugujem veliku zahvalnost.
Posebnu zahvalnost dugujem Bojanu Munjinu, hrvatskom publicisti, koji mi je dao dragocene savete, pre svega u odnosu na sadašnje stanje jezika u svakodnevnom govoru i u medijima u Hrvatskoj. Njegovim savetima izbegnute su neke velike greške i istancane nijanse, a preostale greške su moje.
Oktobar 2010. Jovan Cirilov

Izdavač: Prometej
Godina: 2010

Lično preuzimanje je moguće u Beogradu ili u Vranju, zavisno od toga koja knjiga je u pitanju. Ukoliko ste zainteresovani, javite mi se pre kupovine kako biste proverili gde se knjiga može preuzeti. Iz tog razloga sam na većini predmeta prodaje izbacio opciju ličnog preuzimanja da ne bi dolazilo do nesporazuma.

Pre kupovine predmeta predlažem da me kontaktirate da proverim status knjige. U malom broju slučajeva je moguće da knjiga nije na stanju, pošto prodajem i van Kupinda, pa se ponekad, retko, može desiti da zaboravim da ažuriram stanje. U slučaju da knjiga nije dostupna vraćam eventualno uplaćeni novac i razmenjujemo pozitivne ocene.

Slanje knjiga se obavlja bar jednom nedeljno, uglavnom češće. Držim se rokova Kupinda i molim Vas bez požurivanja. Ukoliko je nešto hitno pitajte me pre kupovine da li mogu da pošaljem odmah nakon uplate.

Pakujem dobro zaštićeno. Za CC paket i post-express mogu garantovati da će pošiljka stići neoštećena, za preporučenu tiskovinu ne mogu garantovati je je to otvorena pošiljka, mada smatram da pakujem i nju bolje od 95% prodavaca i da će i ona stići bezbedno.

Na sve kupljene knjige dajem garanciju kvaliteta (ukoliko nedostaje stranica, ima fabricke greske ili druge mane koja nije navedena u opisu).

Besplatna dostava (tamo gde je označena) odnosi se na Srbiju i slanje regularnom poštom po mom izboru.

Cene pojedinačnih knjiga su fiksne.

Ne šaljem u inostranstvo. I don`t send abroad.

Predmet: 78855097
Tvrd povez, nova knjiga

Povez: Tvrd
Godina izdanja: 2010
Pismo: Latinica
ISBN: 9788651505549
Broj strana: 342

Izmedu prvog izdanja 1989. godine i drugog izdanja 1994. godine ovog recnika prošlo je pet godina, a izmedu drugog i novog uzdanja šesnaest godina. Prvo izdanje je izdao beogradski „Stilos” u 5000 primeraka, a drugo „Bata Orbis” (Beograd) u 1000 primeraka.
Sve vreme od prvog do ovog izdanja nastavio sam da beležim reci koje se razlikuju u srpskoj i hrvatskoj varijanti, bilo da ih ranije nisam uocio ili su nastale u meduvremenu.
Period od 1994. godina do danas prebogat je dogadajima, na koje može da se primeni ona krilatica: „Teško onom koji živi u zanimljivim vremenima”. U vreme prvog izdanja Srbi i Hrvati živeli su u jednog državnoj zajednici, a danas žive u posebnim državama. Naravno da su dramaticni dogadaji ostavili trag i na jezik i njegovu problematiku. Ako izostavimo ekstremna mišljenja, može se reci da se danas smatra nesumnjivom ili u hrvatskoj varijanti nesmiljenom cinjenicom da je rec o lingvisticki jednom jeziku, sa dva (ili više) književna standarda, a da ti narodi svoj jezik zovu srpski ili hrvatski.
U meduvremenu postavilo se i pitanje kojim jezikom govore gradani Bosne i Hercegovine, da li srpskohrvatskim ili bosanskim, ili možda bošnjackim. U Crnoj Gori rasprava kojim jezikom zvanicno govore gradani Crne Gore još nije okoncana. Jedan deo Crnogoraca želi i dalje da se taj jezik zove srpski, neko vreme se zvao maternji, a zvanicno kao da je prevladala struja koja smatra da on treba da se zove crnogorskim jezikom, s tim da ima dva konsonanta više nego ostali standardi nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika.
Ovaj Recnik, kako to u naslovu stoji, bavi se razlikama izmedu srpske i hrvatske književne i govorne varijante, s tim da su u njega ušli i neki široko rasprostranjeni lokalizmi, a i neki arhaizmi koje pripadnici tih naroda još znaju, katkada upotrebljavaju ili ih obnavljaju (najviše u Hrvatskoj) .
U Recniku je iz prethodne terminologije u mnogim jedinicama ostala kolokvijalna upotreba izraza istocna i zapadna varijanta, mada bi pravilnije bilo, prema sadašnjem stanju stvari – srpska i hrvatska varijanta, koja je takode cesto navodena. Medutim, cinjenica je da Hrvati geografski žive zapadno, a Srbi istocno u odnosu jedni na druge, na teritorije koje se odskora u medunarodnoj geopolitickoj terminologiji zove Zapadni Balkan.
Razmatrao sam temu da li da se obradene reci akcentuju. To bi, medutim, bio znak da smatram da je rec o naucnom delu, napravljenom po svim pravilima takvih recnika. U tom slucaju morao bih se odreci nekih anegdota i zapažanja, kao pokušaja duhovitosti, preko kojih sam, cini mi se, bolje odrazio sadašnje stanje jezika i njegovih varijanata. Ovim necu da kažem da se nisam trudio da ovaj recnik što vernije odrazi sadašnje stanje slicnosti i razlika izmedu jezika Srba i Hrvata. Takav sa svim vrlinama, manama i nedoslednostima možda ce jednog dana poslužiti nauci.
U odnosu na prethodna izdanja, na inicijativu glavnog urednika izdavacke kuce „Prometej” Zorana Kolundžije, zaslužnog da se ovo novo znatno prošireno izdanje štampa, vecini jedinica dodate su sažete definicije reci kojima se Recnik bavi. Taj veliki posao je obavila, sa velikim zalaganjem i strucnošcu, Tatjana Pivnicki, i ja joj za to dugujem veliku zahvalnost.
Posebnu zahvalnost dugujem Bojanu Munjinu, hrvatskom publicisti, koji mi je dao dragocene savete, pre svega u odnosu na sadašnje stanje jezika u svakodnevnom govoru i u medijima u Hrvatskoj. Njegovim savetima izbegnute su neke velike greške i istancane nijanse, a preostale greške su moje.
Oktobar 2010. Jovan Cirilov

Izdavač: Prometej
Godina: 2010
78855097 - Hrvatsko srpski rjecnik inacica - srpsko-hrvatski recnik varijanata - Jovan Cirilov

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.