pregleda

Časopis Gradac: Baltus, br. 150-151 - Više Autora


Cena:
2.400 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: 7
Isporuka: Pošta
Post Express
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Grad: Vranje,
Vranje
Prodavac

stefika123 (158)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 400

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Jezik: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Strani

Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare.

Časopis Gradac: Baltus, br. 150-151 - Više Autora

Godina izdanja: 2003
Broj strana: 200
Povez: Mek
Baltazar Klosovski de Rola, zvani Baltus, nemačko-poljsko-ruskog porekla, po ocu daljnji Bajronov rođak, rođen je 29. februara 1908. u Parizu. Otac mu je bio istoričar umetnosti i slikar, majka slikar, a brat Pjer Klosovski se takođe bavio slikarstvom.

Nije samo Rilke (koji je bio ljubavnik njegove majke) bio oduševljen njegovim slikarstvom, nego je i Pikaso kupio jednu njegovu sliku, jer ga je uzbudila prigušeno-strasna erotika njegovih dela. Na nečiju kasniju primedbu da na njegovim slikama ima pornografije rekao je da su njegove slike religiozne, i da on slika anđele.

Nije završio nikakvu umetničku školu, ali je u mladosti kopirao velike majstore (Dela Frančesku, Mazača), pa se za njegovo delo može reći da je lična istorija slikarstva, jer se na njegovim slikama – na prvi pogled jednoličnim – prepoznaju Surbaran i Karpačo, Mazačo i Đoto, Dela Frančeska i Saseta, Belini i Kurbe, Karavađo i Pusen, srednjevekovne ikone i Sezan. Neko je rekao da „upravo zbog toga što nas ovo slikarstvo podseća na mnoge stvari, Baltus ne liči ni na koga“.

Njegov život je tajanstven i zagonetan. U katalogu jedne svoje izložbe napisao je o sebi samo ovo: „Baltus je slikar o kome se ništa ne zna. Sad pogledajte njegove slike.“ Ali, ipak se zna da je živeo u Parizu, Berlinu, Bernu, Rimu (upravnik za vreme obnove Vile Mediči) i Ženevi, da se jedno vreme družio sa Derenom i Žuvom, nadrealistima, sa Artoom i Đakometijem (jedino je o njemu napisao kratak tekst), sa Marloom i Elijarom. Radio je scenografiju i kostime za Šekspirov Kako mu drago, za Artoove i Kamijeve komade. Ilustrovao je Orkanske visove Emili Bronte (pretpostavljamo da su ga privukli erotika, strast i jeza tog romana) i objavio ih u čuvenom „Minotauru“. Prvi put je izlagao u Parizu 1934. Portretisao je Derena i Miroa.

Živeo je u dva braka (druga žena mu je bila Japanka), ima dva sina i jednu kći. Umro je u zamku Veliki Šale u švajcarskim Alpima. Na zidu zamka piše: „Smrtnosti, tvoj ponos je smešan i tašt“, a u ateljeu je bila okačena samo jedna fotografija – Alberta Đakometija, koji je tvrdio „da smo mi ono što vidimo“.

Ima nekoliko razloga što danas ovde predstavljamo Baltusa. Prvo, njegov primer je poučan što nije prihvatao nove pojave u slikarstvu svog vremena. Za njega je jedino tradicija bila nova, u smislu da je novo ono što je zaboravljeno, pod uslovom da tradicija nisu lanci koji nas okivaju. Drugi razlog je Baltusova potpuna predanost slikanju, ali ne u smislu kočopernog zanatlije, nego u smislu posvećenog koji se svome delu predao kao molitvi, čiji duh plamti u najdubljim visinama. Treći razlog bi mogao da bude priča o iskrenosti u umetnosti, o „konvenciji“ koja je, iako prezrena, sačuvana u delima velikih stvaralaca, jer iskrenost je ne samo moralna kategorija, ona je pokretač onoga što je umetnost života i život umetnosti. Da li su ovi razlozi dovoljni da bi se shvatila duhovna kriza našeg vremena?

Poštovani kupci, knjige šaljem poštanskim paketom (CC paket) ili postexpressom. Poštarina je fiksna, koliko god knjiga kupili, i iznosi 200 dinara za CC paket ili 350-420 dinara za postexpress, osim u slučajevima kada je naglašeno da je poštarina besplatna i to za CC paket. Ne šaljem kao preporučenu tiskovinu zbog pakovanja koje mora biti otvoreno i kao takvo manje bezbedno.

Lično preuzimanje je moguće u Beogradu ili u Vranju, zavisno od toga koja knjiga je u pitanju. Ukoliko ste zainteresovani, javite mi se pre kupovine kako biste proverili gde se knjiga može preuzeti. Iz tog razloga sam na svim predmetima prodaje izbacio opciju ličnog preuzimanja da ne bi dolazilo do nesporazuma.

Kontakt je isključivo preko Kupinda, to je ujedno i najsigurnija varijanta za obe strane. Telefon je isključen kako ne bih dobijao pozive u nepogodno vreme. Telefonski kontakt je samo u slučaju ličnog preuzimanja.

Predlažem da me pre kupovine predmeta kontaktirate da proverim status knjige. U malom broju slučajeva je moguće da knjiga nije na stanju, pošto prodajem i van Kupinda, pa se može desiti da knjiga više nije dostupna.

Plaćanje pouzećem je moguće, ali samo ukoliko ste pouzdan kupac (imate 100 pozitivnih ocena bez negativnih). Zbog nekoliko vraćanja pošiljaka i neplaniranih troškova, prinuđen sam da isključim ovu opciju, i da je dozvolim samo ukoliko me ranije kontaktirate.

Slanje knjiga se obavlja dva puta nedeljno (sreda i subota uglavnom). Nisam u mogućnosti da šaljem svakog dana. Ukoliko je nešto hitno pitajte me pre kupovine da li mogu da pošaljem nekog drugog dana.

Knjige šaljem poštom kao preporučenu tiskovinu, paket, post-expressom ili kurirskim službama po želji kupca. Najpovoljnija opcija je slanje poštom nakon uplate preporučenom tiskovinom.

Na sve kupljene knjige dajem garanciju kvaliteta (ukoliko nedostaje stranica, ima fabricke greske ili druge mane koja nije navedena u opisu).

Sve mane predmeta navedene su u opisu oglasa ukoliko ih uopste i ima.

Za sva pitanja stojim na raspolaganju.

Šaljem i u inostranstvo ali ne odgovaram ako se knjiga vrati iz bilo kog razloga sa carine. Samo knjige skuplje od 2000 dinara šaljem i samo knjige stampane do pre 40 godina. / I send abroad. (only books printed in last 40 years)

Predmet: 77639941
Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare.

Časopis Gradac: Baltus, br. 150-151 - Više Autora

Godina izdanja: 2003
Broj strana: 200
Povez: Mek
Baltazar Klosovski de Rola, zvani Baltus, nemačko-poljsko-ruskog porekla, po ocu daljnji Bajronov rođak, rođen je 29. februara 1908. u Parizu. Otac mu je bio istoričar umetnosti i slikar, majka slikar, a brat Pjer Klosovski se takođe bavio slikarstvom.

Nije samo Rilke (koji je bio ljubavnik njegove majke) bio oduševljen njegovim slikarstvom, nego je i Pikaso kupio jednu njegovu sliku, jer ga je uzbudila prigušeno-strasna erotika njegovih dela. Na nečiju kasniju primedbu da na njegovim slikama ima pornografije rekao je da su njegove slike religiozne, i da on slika anđele.

Nije završio nikakvu umetničku školu, ali je u mladosti kopirao velike majstore (Dela Frančesku, Mazača), pa se za njegovo delo može reći da je lična istorija slikarstva, jer se na njegovim slikama – na prvi pogled jednoličnim – prepoznaju Surbaran i Karpačo, Mazačo i Đoto, Dela Frančeska i Saseta, Belini i Kurbe, Karavađo i Pusen, srednjevekovne ikone i Sezan. Neko je rekao da „upravo zbog toga što nas ovo slikarstvo podseća na mnoge stvari, Baltus ne liči ni na koga“.

Njegov život je tajanstven i zagonetan. U katalogu jedne svoje izložbe napisao je o sebi samo ovo: „Baltus je slikar o kome se ništa ne zna. Sad pogledajte njegove slike.“ Ali, ipak se zna da je živeo u Parizu, Berlinu, Bernu, Rimu (upravnik za vreme obnove Vile Mediči) i Ženevi, da se jedno vreme družio sa Derenom i Žuvom, nadrealistima, sa Artoom i Đakometijem (jedino je o njemu napisao kratak tekst), sa Marloom i Elijarom. Radio je scenografiju i kostime za Šekspirov Kako mu drago, za Artoove i Kamijeve komade. Ilustrovao je Orkanske visove Emili Bronte (pretpostavljamo da su ga privukli erotika, strast i jeza tog romana) i objavio ih u čuvenom „Minotauru“. Prvi put je izlagao u Parizu 1934. Portretisao je Derena i Miroa.

Živeo je u dva braka (druga žena mu je bila Japanka), ima dva sina i jednu kći. Umro je u zamku Veliki Šale u švajcarskim Alpima. Na zidu zamka piše: „Smrtnosti, tvoj ponos je smešan i tašt“, a u ateljeu je bila okačena samo jedna fotografija – Alberta Đakometija, koji je tvrdio „da smo mi ono što vidimo“.

Ima nekoliko razloga što danas ovde predstavljamo Baltusa. Prvo, njegov primer je poučan što nije prihvatao nove pojave u slikarstvu svog vremena. Za njega je jedino tradicija bila nova, u smislu da je novo ono što je zaboravljeno, pod uslovom da tradicija nisu lanci koji nas okivaju. Drugi razlog je Baltusova potpuna predanost slikanju, ali ne u smislu kočopernog zanatlije, nego u smislu posvećenog koji se svome delu predao kao molitvi, čiji duh plamti u najdubljim visinama. Treći razlog bi mogao da bude priča o iskrenosti u umetnosti, o „konvenciji“ koja je, iako prezrena, sačuvana u delima velikih stvaralaca, jer iskrenost je ne samo moralna kategorija, ona je pokretač onoga što je umetnost života i život umetnosti. Da li su ovi razlozi dovoljni da bi se shvatila duhovna kriza našeg vremena?
77639941 Časopis Gradac: Baltus, br. 150-151 - Više Autora

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.