Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | 7 |
Isporuka: | Pošta Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Vranje, Vranje |
Jezik: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Strani
Nečitano, praktično novo. Nema posvete.
Sloveni u Turskoj - Siprijan Rober
Godina izdanja: 2016
Broj strana: 159
Povez: Mek
Sloveni u Turskoj : Srbi, Crnogorci, Bosanci, Albanci i Bugari : njihove mogućnosti, njihove težnje i njihov politički razvoj : Kneževina Srbija - Istorija Miloša
O dešavanjima u Srbiji početkom devetnaestog veka pisalo je više stranih autora. Oni su, sa manje ili više uspeha, svoju javnost obaveštavali šta se to dešava u jugoistočnoj Evropi, tadašnjoj turskoj teritoriji. Pojedini su vatreno branili jednu ili drugu stranu u srpskom unutarnjem sukobu, a zajednički rad protiv turske sile pripisivali isključivo jednoj od grupa - onoj kojoj su bili naklonjeni. I delo koje je pred nama, pisano u vreme kada se srpska država posle ustanaka formirala, nije lišeno toga.
Čitaoci će se na više mesta uveriti u autorevu otvorenu navijačku želju da jednu od dve dinastija koje su poslednja dva veka vladale Srbijom, favorizuje. Mi smo, želeći najpre da predstavimo ovo delo na koje se dosta istoričara poziva, ali ga niko ne prevodi, probali da izbegnemo zamku nekakvog kritičkog izdanja ili kritičkog prevoda ove knjige.
To je činjeno iz više razloga.
Najpre, jer bi morali da govorimo kakav je stvarni učinak bio vladavine kneza Miloša u procesu stvaranja srpske države, a on još uvek nije objektivno vrednovan od strane istoričara.
Zatim bi trebalo da opovrgavamo pojedine navode iz dela Roberovog, navodeći šta je stvarno bilo, a to bi zahtevalo jednu sasvim drugu knjigu. Iako naizgled sitni ti detalji nisu beznačajni - oni bi govorili više o ljudima koji su informisali Robera i njegovoj poziciji tumača srpske istorije.
Samim komentarisanjem sadržaja ove knjige i našim vrednosnim sudom o njoj, stali bi na stranu jedne od dve dinastije, pa bi čitaoci mogli reći da smo i mi jedna vrsta navijača. A to nam nije ni namera ni želja.
U fusnotama smo pokušali da prevedemo pojedine reči koje je Rober u knjizi koristio, i približimo što više možemo njegove stavove i misli.
Iako Rober imena srpskih ustanova piše malim slovima, mi smo, u skladu sa današnjim pravopisom, to promenili. Trudili smo se da termine poput Velika skupština ili Opšta skupština ne podvodimo pod jedan zajednički - Skupština. već da zadržimo nazive kakve je i Rober koristio.
Možda bi se moglo nabrojati i dosta argumenata da se naziv knjige promeni, jer, videćete u daljem tekstu, celokupna knjiga se, osim prvog uvodnog - opšteg dela, bavi istorijom Srbije do 1842. Ali, onda ne bi imalo smisla ni zadržavati uvodne reči Roberove, kojima je otvorio veliku temu za istoričare. Zato je najlakše bilo zadržati pun naziv dela, onako kako se ono pojavilo u svom izvornom obliku. Nama ostaje nada da će ovaj prevod pobuditi još neka htenja i napore da se i druga dela Roberova prevedu na srpski jezik.
Zato i činimo ovaj, prvi korak, svesni da kritika i istoričari neće ni prema njemu, a ni prema nama, uvek biti blagonakloni.
Za pomoć oko razrešenja starih reči i izraza zahvaljujemo se Jeleni Ranković-Glišić.
Na Svetog Jovana Krstitelja
2016. leta Gospodnjeg
Slobodan Obradović