pregleda

✦ Predstave o čoveku u psihologiji - Džon Šoter ✦


Cena:
150 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

mi09149 (1801)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10837

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spolja kao na slikama, iznutra dobro očuvana

Opis
U ovoj knjizi se, prema tome, govori o predstavama o čoveku u psihološkim istraživanjima, i ja želim da po stignem dve stvari. Prvo, u prilično diskurzivnom prikazu onoga što smatram standardnim, klasičnim pristupom psihologiji u ovom času (proučavanja čoveka kao mehanizma sa stanovišta spoljašnjeg posmatrača) pokušaću da razlikujem tri forme poretka, od kojih se svaki sastoji od sistema međusobno povezanih, deskriptivnih kategorija: mehanički, organizmički i ličnosni. Drugo, u ovom prikazu raspravljaću takođe o različitimstanovištimakojih se možemo pridržavati kada proučavamo čoveka zavisno od ove tri forme poretka.Rasprava o različitim stanovištima možda je čak i važnija od rasprave o formama poretka, zato što je povezana sa kriterijumima kojima se koristimo prilikom ocenjivanja tačnosti naših teorijskih rasprava. Kao što sam već istakao, prilikom testiranja svojih teorija možemo zauzeti stanovište jedinke, spoljašnjeg posmatrača, i koristiti se jedino kriterijumima posmatra nja i formalnim kriterijumima (videti raspravu o Ga lileju u trećoj glavi). Umesto da zauzmemo stanovište spoljašnjeg posmatrača, mogli bismo, iako nauka to još ne čini, da zauzmemo stanovište delatnika uključenih u akciju i da se prilikom testiranja svojih teorija pozivamo na kriterijume doživljavanja, a ne na kriterijume posmatranja.Mogli bismo otići i dalje i ne zauzeti samo stanovište individualnih delatnika, no stanovište društveno odgovornih delatnika i prosuđivati na osnovu kriterijuma zajedničkih svima u našem društvu. Ovo bi pomerilo polazište svih teorijskih rasprava, prvo sa mišljenja na delanje, a potom sa egocentričnog na društveno stanovište – od stanovišta intelektualnog razmišljanja do onog iz svakodnevnedruštvene prakse. Za to stanovište ću se zalagati u ovoj knjizi (Macmurray, 1957, 1961). Prema tome, sledi ogled o teorijskoj psihologiji, u ko jem se prvo opravdava potreba za novim pristupom (novi oblik poretka plus novo stanovište), a zatim se na stoji da se on i obezbedi. U njemu se naglašava važnost kulturnih, istorijskih i društvenih aspekata čoveka, a nema govora o klasičnom naučnomzanimanju za prirodno, organsko, i biološko. Zalažem se za psihologiju koja jemoralna nauka delanja, a ne biološka nauka ponašanja. Međutim, ovaj ogled, unajboljem slučaju, treba shvatiti samo kao uvod u jedan savim nov oblik psihologije. Jer između postavljanja nejasnih obrisa novog pristupa i podrobnog izgrađivanja pročišćenog, sistematskog i disciplinovanog proučavanja nalazi se zadatak postepenog razrađivanja i proveravanja u kon kretnim pojedinostima svih implikacija novih pojmova, naime, ako vrednost novog pristupa uopšte treba da bude racionalno procenjena. Taj zadatak ovde tek što je započet.

Džon Šoter (John Shotter), profesor emeritus na Katedri za komunikaciju Univerziteta Nju Hempšir (SAD). Njegova dugoročan interesovanja tiču se razmatranja problema društvenih uslova koji su pogodni za razvoj participativne demokratije i civilnog društva (kao i učešća ljudi u njima).

Iako je bio jedan od začetnika socijalnog konstukcionizma, sam Šoter ističe da mu je on bio samo usputna stanica do nekog drugog puta i da je nedavno počeo da gleda «preko njegovih trenutnih verzija». Naime, on zamera socijalnom konstrukcionizmu, kako sam kaže, što su mnoge njegove verzije i dalje u velikoj meri „zaražene“ kartezijanstvom i da se nisu još pomerile od sveta mrtvih ka svetu živih. U knjizi Social Accountability and Selfhood (1984) svoj pristup naziva socijalno-ekološkim.

Molim da se sva lična preuzimanja obave najkasnije do 27. aprila u večernjim satima.

POSEBNA PONUDA DO KRAJA APRILA
1. Kupovinom 3 ili više knjiga (koje nisu deo kompleta) čija je pojedinačna cena manja od 1000 dinara a ukupna cena prelazi 2000 dinara dobijate besplatnu dostavu CC paketom.
2. Kupovinom 5 ili više knjiga čija je pojedinačna cena manja od 120 dinara dobijate popust od 20%.

Naravno, primenjuje se samo jedan od ova dva gora uslova, ne mogu oba istovremeno.

BITNE NAPOMENE

1. Lično preuzimanje je na mojoj adresi kod Fontane na Novom Beogradu.

2. Ukoliko ste nov član, imate negativne ocene ili manje od 10 pozitivnih ne šaljem pouzećem, samo nakon uplate unapred, bez obzira što je ta opcija ponudjena. Ta opcija je moguća za proverene članove samo.

3. Predmete šaljem u roku zadatim pravilnikom sajta ponedeljkom i četvrtkom. Ukoliko je nešto veoma hitno, pitajte pre kupovine.

Pogledajte sve moje knjige. Kupovinom više knjiga, plaćate samo jednu poštarinu koja je neznatno veća ili ista nego za samo jednu knjigu.

Sve moje knjige mozete naći ovde:

https://www.kupindo.com/Clan/mi09149/SpisakPredmeta/cena_ASC

Poštarina za slanje knjige je najpovoljnija ukoliko uplatite unapred i ako šaljem preporučenom tiskovinom (opcija slanja `Pošta`) i kreće se od 138 dinara za tanje knjige pa naviše. Za više knjiga poštarina se kreće od 169 dinara pa naviše. Do 3kg knjiga poštarina je 200 dinara. Do 5kg - 250 dinara. Ukoliko želite mogu poslati post-expressom uz placanje pouzecem (ako ispunjavate uslove navedene iznad), ali je ovaj način slanja izutetno skup, i kreće se od 450 dinara naviše.

Zašto kupovati od mene? Kod mene ne kupujete mačku u džaku. Svaka knjiga je detaljno pregledana, i sve nedostatke naglasim u opisu. Ukoliko mi nešto promakne, svakako još jedan detaljniji pregled radim pre isporuke knjige. Na taj način možete biti sigurni da nećete zateći potpise, podvlačenja, nedostajuće stranice i slično, a da to nije naglašeno. Ako kupujete često na Kupindu, shvatićete da je neadekvatan opis vrlo čest slučaj.

Postarinu placa kupac na račun koji dobijete (Intesa banka), po zvaničnom cenovniku Pošte Srbije.

Kupovinom od mene mozete biti sigurni da će knjige biti kao u opisu, bez skrivenih mana, lepo upakovane. Ja kao kupac ne volim da vidim da je knjiga podvlačena, oštećena i slično a da to nije naglaseno, tako da to kod mene nece biti slucaj.

Šaljem nakon uplate na račun ili možete platiti prilikom preuzimanja (pouzećem). Ukoliko želite da platite pouzećem ne smete imati negativne ocene i morate imati više od 10 pozitivnih.

Moje knjige su u najvećem broju slučajeva najpovoljnije na Kupindu (barem su bile u trenutku postavljanja), što apsolutno ne znači da su najgore očuvane. Uvek možete platiti više, ali to ne znači da ćete proći bolje.

Za inostranstvo šaljem samo na vašu odgovornost, samo ako je knjiga skuplja od 1000 dinara i samo ako nije starija od 40 godina. Ukoliko se pošiljka vrati sa carine iz bilo kog razloga, mogu vratiti samo iznos koji ste uplatili umanjen za sve moje troškove (poštarina, eventualna povratna poštarina, provizija za uplatu povraćaja novca) tako da ja budem na nuli - bez gubitaka.

Predmet: 76889633
Spolja kao na slikama, iznutra dobro očuvana

Opis
U ovoj knjizi se, prema tome, govori o predstavama o čoveku u psihološkim istraživanjima, i ja želim da po stignem dve stvari. Prvo, u prilično diskurzivnom prikazu onoga što smatram standardnim, klasičnim pristupom psihologiji u ovom času (proučavanja čoveka kao mehanizma sa stanovišta spoljašnjeg posmatrača) pokušaću da razlikujem tri forme poretka, od kojih se svaki sastoji od sistema međusobno povezanih, deskriptivnih kategorija: mehanički, organizmički i ličnosni. Drugo, u ovom prikazu raspravljaću takođe o različitimstanovištimakojih se možemo pridržavati kada proučavamo čoveka zavisno od ove tri forme poretka.Rasprava o različitim stanovištima možda je čak i važnija od rasprave o formama poretka, zato što je povezana sa kriterijumima kojima se koristimo prilikom ocenjivanja tačnosti naših teorijskih rasprava. Kao što sam već istakao, prilikom testiranja svojih teorija možemo zauzeti stanovište jedinke, spoljašnjeg posmatrača, i koristiti se jedino kriterijumima posmatra nja i formalnim kriterijumima (videti raspravu o Ga lileju u trećoj glavi). Umesto da zauzmemo stanovište spoljašnjeg posmatrača, mogli bismo, iako nauka to još ne čini, da zauzmemo stanovište delatnika uključenih u akciju i da se prilikom testiranja svojih teorija pozivamo na kriterijume doživljavanja, a ne na kriterijume posmatranja.Mogli bismo otići i dalje i ne zauzeti samo stanovište individualnih delatnika, no stanovište društveno odgovornih delatnika i prosuđivati na osnovu kriterijuma zajedničkih svima u našem društvu. Ovo bi pomerilo polazište svih teorijskih rasprava, prvo sa mišljenja na delanje, a potom sa egocentričnog na društveno stanovište – od stanovišta intelektualnog razmišljanja do onog iz svakodnevnedruštvene prakse. Za to stanovište ću se zalagati u ovoj knjizi (Macmurray, 1957, 1961). Prema tome, sledi ogled o teorijskoj psihologiji, u ko jem se prvo opravdava potreba za novim pristupom (novi oblik poretka plus novo stanovište), a zatim se na stoji da se on i obezbedi. U njemu se naglašava važnost kulturnih, istorijskih i društvenih aspekata čoveka, a nema govora o klasičnom naučnomzanimanju za prirodno, organsko, i biološko. Zalažem se za psihologiju koja jemoralna nauka delanja, a ne biološka nauka ponašanja. Međutim, ovaj ogled, unajboljem slučaju, treba shvatiti samo kao uvod u jedan savim nov oblik psihologije. Jer između postavljanja nejasnih obrisa novog pristupa i podrobnog izgrađivanja pročišćenog, sistematskog i disciplinovanog proučavanja nalazi se zadatak postepenog razrađivanja i proveravanja u kon kretnim pojedinostima svih implikacija novih pojmova, naime, ako vrednost novog pristupa uopšte treba da bude racionalno procenjena. Taj zadatak ovde tek što je započet.

Džon Šoter (John Shotter), profesor emeritus na Katedri za komunikaciju Univerziteta Nju Hempšir (SAD). Njegova dugoročan interesovanja tiču se razmatranja problema društvenih uslova koji su pogodni za razvoj participativne demokratije i civilnog društva (kao i učešća ljudi u njima).

Iako je bio jedan od začetnika socijalnog konstukcionizma, sam Šoter ističe da mu je on bio samo usputna stanica do nekog drugog puta i da je nedavno počeo da gleda «preko njegovih trenutnih verzija». Naime, on zamera socijalnom konstrukcionizmu, kako sam kaže, što su mnoge njegove verzije i dalje u velikoj meri „zaražene“ kartezijanstvom i da se nisu još pomerile od sveta mrtvih ka svetu živih. U knjizi Social Accountability and Selfhood (1984) svoj pristup naziva socijalno-ekološkim.
76889633 ✦ Predstave o čoveku u psihologiji - Džon Šoter ✦

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.