Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Posebni događaj ili limitirano izdanje: Da
Detaljno stanje: Vrlo dobro
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Triglav je najviši vrh Julijskih Alpa, visok 2.864 m, a ujedno i najviši vrh Slovenije, i najviši vrh na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ime Triglav se odnosi na oblik planine, kao i na boga ili grupu bogova iz slovenske mitologije (vidi: Triglav).
Triglav važi kao simbol Slovenije, jer se nalazi na slovenačkom grbu i zastavi. Prvi uspon na Triglav se desio 26. avgusta 1778, a ostvario ga je Žiga Zois. S Triglavom je takođe tesno povezana legenda o kozorogu s imenom Zlatorog. Triglav je srednji deo Triglavskog nacionalnog parka.
Nakon pogibije kralja Aleksandra, alpinista Joža Čop je na vrhu istakao crnu zastavu.[1]
Istorija
Prvi zabeleženi uspon na Triglav izveden je 1778. godine, na inicijativu industrijalca i polimata Sigmunda Zoisa.[2] Prema najčešće citiranom izveštaju, objavljenom u novinama „Illyrisches Blatt” 1821. godine, čiji je autor istoričar i geograf Johan Rihter, učesnici ovog uspona bili su hirurg Lovrenc Willomitzer, lovac na divokoze Štefan Rožič i rudari Luka Korošec i Matevž Kos. Prema izveštaju Belsazara Haketa (Belsazar Hacquet) u njegovoj „Oryctographia Carniolica”, prvi zabeležni uspon izveden je pred kraj 1778. godine, a njega su izvela dvojica lovaca na divokoze, od kojih je jedan Luka Korošec, dok ime drugog nije pomenuto.[3]
Visinu Triglava prvi je izmerio Valentin Stanič 23. septembra 1808.[3] Ime ovog vrha prvi put se javlja na karti „Ducatus Carniolae Tabula Chorographica” 1744. godine. Na njoj je Triglav zabeležen kao „Mons Terglou”.[4] Prva karta na kojoj se javlja sadašnji naziv je „Zemljovid Slovenske dežele in pokrajin” (Karta slovenskih zemalja i pokrajina) Petra Koslera, kompletirana od 1848. do 1852. i objavljena 1861. godine u Beču.[5]
Tokom Drugog svetskog rata, Triglav je bio simbol slovenačkog otpora fašističkoj i nacističkoj vojsci.[6] Slovenački partizani nosili su od 1942. do posle 1944. kape koje su odražavale oblik vrha.[7]
Triglav je bio najviši vrh Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zajedno sa rekom Vardar na jugu bio je simbol jugoslovenskog „bratstva i jedinstva“.