Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | 7 |
Isporuka: | Pošta Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Vranje, Vranje |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Retka knjiga, velikog formata na ruskom. Oseca se na podrum i ima trag na obodu prljavstine koji se malo i vidi po obodu listova iznutra. Inace bez pisanja po knjizi.
Алишер Навоий асарларига ишланган расмлар XV-XIX асрлар
Miniatures illustrations of Alisher Navoi`s works of the XV-XIX centuries
1982. Ta[kent
Ališer Navoj
Чланак
Разговор
Ћир./lat.
Читај
Уреди
Уреди извор
Историја
Ališer Navoj
A commemorative Soviet stamp made in honour of Alisher Navaiy`s 550th birthday
Komemorativna sovjetska marka izdata u čast 550. rođendana Ališera Navoja
Puno ime Nizam al-Din Ališer Navoj
Ime po rođenju Nizām al-Din Alisher Navaiy
Datum rođenja 9. februar 1441.
(Islamski kalendar: Ramadan 17, 844)
Mesto rođenja Herat
Timuridsko carstvo
Datum smrti 3. januar 1501
(Islamski kalendar: Džumada II 12, 906) (starost 59)
Mesto smrti Herat
Timuridsko carstvo
Zanimanje Pesnik, pisac, političar, lingvista, mistik i slikar
Ališer Navojev portret u Isfani, Kirgistan
Mir Ališer Navoj (9. februar 1441 – 3. januar 1501), takođe poznat kao Nizam-al-Din ʿAli-Šir Heravi[n 1] (Čagatajaki turkijski/pers. نظامالدین علیشیر نوایی), bio je turkijski[1] pesnik, pisac, političar, lingvista, mistik i slikar[2] koji je bio najveći predstavnik čagatajske književnosti.[3][4]
Navoj je smatrao da su čagatajski i drugi turkijski jezici bili superiorni u odnosu an persijski u pogledu književne primene, što je neuobičajeno gledište za to vreme. On je branio takvo gledište u svom radu pod nazivom Upoređivanje dva jezika. On je naglašavao svoje verovanje u bogatstvo, preciznost i kovnost turkijskog rečnika za razliku od persijskog.[5]
Rad
Ališer Navoj prikazan na sovjetskoj poštanskoj marki iz 1942. godine kojom se komemoriše petstota godišnjica njegovog rođenja.
Ališer je služio kao javni administrator i savetnik svog sultana, Huseina Bejkaraha. Takođe je bio graditelj za koga se navodi da je osnovao, obnovio ili obdario oko 370 džamija, medresa, biblioteka, bolnica, karavansaraja i drugih obrazovnih, pobožnih i dobrotvornih ustanova u Horasanu. U Heratu je bio odgovoran za 40 karavansaraja, 17 džamija, 10 rezidencija, devet kupaonica, devet mostova i 20 bazena.[6]
Među Ališerovim najpoznatijim građevinama su mauzolej mističnog pesnika iz 13. veka, Farida al-Dina Atara, u Nišapuru (severoistočni Iran) i Kalasijska medresa u Heratu. On je bio jedan od instrumentalnih doprinosioca arhitekturi Herata, koja je, po rečima Renea Gruseta, postala „Firenca onoga što se s pravom naziva Timuridskom renesansom”.[7] Štaviše, bio je promotor i pokrovitelj učenja, umetnosti i pisma, muzičar, kompozitor, kaligraf, slikar i vajar, i tako slavan pisac da ga je Bernard Luis, poznati istoričar islamskog sveta, nazivao „turskim Čoserom”.[8]