pregleda

Ka celovitom umu - Ivan Kirejevski


Cena:
2.100 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: 7
Isporuka: Pošta
Post Express
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Grad: Vranje,
Vranje
Prodavac

stefika123 (149)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 387

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Knjiga je kao nova.

Ka celovitom umu - Ivan Kirejevski

Izdavač: Biblos
Godina izdanja: 2021
Broj strana: 136
Format: 20 cm
Povez: Broširani

Ivan V. Kirejevski (1806–1856) veoma je značajan ruski mislilac. Bavio se i čisto književnim radom, a i takozvanom filosofskom književnom kritikom, ali je poznatiji kao jedan od utemeljivača slovenofilstva. Filosofski je, međutim, najzanimljivija njegova koncepcija celovitog uma, utemeljena na svetootačkoj tradiciji vizantijskog Istoka, ali istovremeno otvorena i za misaona postignuća Zapada. Filosofska misao Kirejevskog na izvestan je način imala programski karakter za onu rusku misao koja sebe razumeva kao samosvojnu, specifično rusku, i koja je posredstvom Solovjova u punom sjaju zablistala u ruskoj filosofskoj renesansi početkom XX veka. Sada, na početku XXI veka, u Rusiji su se ponovo rasplamsale rasprave o samosvojnosti ruske filosofije, o mogućnosti produktivnog nastavljanja pravoslavno-vizantijsko-ruskog misaonog opita i javljaju se glasovi (Sergej S. Horuži, 1941–2020) spremni da dalje razvijaju ovu liniju. Tako se ponovo aktuelizuje misao Kirejevskog, pogotovo što u njegovim tekstovima možemo naći i reči opreza prema radikalnoj varijanti ovog projekta koja bi išla na zatvaranje u odnosu na Zapad.
U ovoj knjizi sabrani su važniji filosofski spisi Kirejevskog. Posle boravka u Evropi i slušanja Hegelovih i Šelingovih predavanja, Kirejevski piše članak „Devetnaesti vek“ (1832), u kojem je izrazio najviše razumevanja i naklonosti prema Zapadu. Posle ženidbe (1834), međutim, sledi okretanje pravoslavlju („Istorija obraćenja Ivana Vasiljeviča“) i razvijanje ideja slovenofilstva („Odgovor A. S. Homjakovu“, 1839; „Moskovskim prijateljima“, 1847). Svoju filosofski središnju koncepciju celovitog uma razvija u tekstu „O neophodnosti i mogućnosti novih načela za filosofiju“ (1856), koji je trebalo da posluži kao uvod u knjigu o toj temi. Iznenadna smrt od kolere sprečila ga je u toj zamisli: sačuvane su samo pripremne beleške za planiranu knjigu („Odlomci“, 1857).
Od filosofski relevantnih radova Kirejevskog u naš izbor nisu ušli: dva obimna članka („Pregled savremenog stanja književnosti“, 1845. – zanimljiv zbog ideje slovenofilstva; „O karakteru prosvećenosti Evrope i o njenom odnosu prema prosvećenosti Rusije“, 1852, gde iznosi koncept celovitog uma), dva kratka prikaza („Opit filosofske nauke F. Nadeždina“, 1845; „Paskalova dela u izdanju Kuzena“, 1845) i izveštaj o izvesnom Šelingovom predavanju („Šelingov govor“, 1845). U prevedenim tekstovima, međutim, ne samo da su sadržane osnovne filosofske ideje Kirejevskog, već je uočljiva i njihova evolucija od zapadnjaštva, preko slovenofilstva ka koncepciji celovitog uma.
U Dodatku smo preveli svedočenje Natalije P. Kirejev­ske (1809–1900), supruge Ivana Kirejevskog, „Istorija obraćenja Ivana Vasiljeviča“, koje je zabeležio Aleksandar I. Košeljov, kao i članak Alekseja S. Homjakova (1804–1860) „Povodom ’Odlomaka’ nađenih u hartijama I. V. Kirejevskog“, prvi put objavljenog 1857. godine.
Ilija Marić


Poštovani kupci, lično preuzimanje je moguće u Beogradu ili u Vranju, zavisno od toga koja knjiga je u pitanju. Ukoliko ste zainteresovani, javite mi se pre kupovine kako biste proverili gde se knjiga može preuzeti. Iz tog razloga sam na svim predmetima prodaje izbacio opciju ličnog preuzimanja da ne bi dolazilo do nesporazuma.

Kontakt je isključivo preko Kupinda, to je ujedno i najsigurnija varijanta za obe strane. Telefonski kontakt je samo u slučaju ličnog preuzimanja.

Predlažem da me pre kupovine predmeta kontaktirate da proverim status knjige. U malom broju slučajeva je moguće da knjiga nije na stanju, pošto prodajem i van Kupinda, pa se može desiti da knjiga više nije dostupna.

Plaćanje pouzećem je moguće, ali samo ukoliko ste pouzdan kupac (imate 100 pozitivnih ocena bez negativnih). Zbog nekoliko vraćanja pošiljaka i neplaniranih troškova, prinuđen sam da isključim ovu opciju, i da je dozvolim samo ukoliko me ranije kontaktirate.

Slanje knjiga se obavlja dva puta nedeljno (sreda i subota uglavnom). Nisam u mogućnosti da šaljem svakog dana. Ukoliko je nešto hitno pitajte me pre kupovine da li mogu da pošaljem nekog drugog dana.

Knjige šaljem poštom kao preporučenu tiskovinu, paket, post-expressom ili kurirskim službama po želji kupca. Najpovoljnija opcija je slanje poštom nakon uplate preporučenom tiskovinom.

Na sve kupljene knjige dajem garanciju kvaliteta (ukoliko nedostaje stranica, ima fabricke greske ili druge mane koja nije navedena u opisu).

Sve mane predmeta navedene su u opisu oglasa ukoliko ih uopste i ima.

Za sva pitanja stojim na raspolaganju.

Šaljem i u inostranstvo ali ne odgovaram ako se knjiga vrati iz bilo kog razloga sa carine. Samo knjige skuplje od 2000 dinara šaljem i samo knjige stampane do pre 40 godina. / I send abroad. (only books printed in last 40 years)

Predmet: 75273157
Knjiga je kao nova.

Ka celovitom umu - Ivan Kirejevski

Izdavač: Biblos
Godina izdanja: 2021
Broj strana: 136
Format: 20 cm
Povez: Broširani

Ivan V. Kirejevski (1806–1856) veoma je značajan ruski mislilac. Bavio se i čisto književnim radom, a i takozvanom filosofskom književnom kritikom, ali je poznatiji kao jedan od utemeljivača slovenofilstva. Filosofski je, međutim, najzanimljivija njegova koncepcija celovitog uma, utemeljena na svetootačkoj tradiciji vizantijskog Istoka, ali istovremeno otvorena i za misaona postignuća Zapada. Filosofska misao Kirejevskog na izvestan je način imala programski karakter za onu rusku misao koja sebe razumeva kao samosvojnu, specifično rusku, i koja je posredstvom Solovjova u punom sjaju zablistala u ruskoj filosofskoj renesansi početkom XX veka. Sada, na početku XXI veka, u Rusiji su se ponovo rasplamsale rasprave o samosvojnosti ruske filosofije, o mogućnosti produktivnog nastavljanja pravoslavno-vizantijsko-ruskog misaonog opita i javljaju se glasovi (Sergej S. Horuži, 1941–2020) spremni da dalje razvijaju ovu liniju. Tako se ponovo aktuelizuje misao Kirejevskog, pogotovo što u njegovim tekstovima možemo naći i reči opreza prema radikalnoj varijanti ovog projekta koja bi išla na zatvaranje u odnosu na Zapad.
U ovoj knjizi sabrani su važniji filosofski spisi Kirejevskog. Posle boravka u Evropi i slušanja Hegelovih i Šelingovih predavanja, Kirejevski piše članak „Devetnaesti vek“ (1832), u kojem je izrazio najviše razumevanja i naklonosti prema Zapadu. Posle ženidbe (1834), međutim, sledi okretanje pravoslavlju („Istorija obraćenja Ivana Vasiljeviča“) i razvijanje ideja slovenofilstva („Odgovor A. S. Homjakovu“, 1839; „Moskovskim prijateljima“, 1847). Svoju filosofski središnju koncepciju celovitog uma razvija u tekstu „O neophodnosti i mogućnosti novih načela za filosofiju“ (1856), koji je trebalo da posluži kao uvod u knjigu o toj temi. Iznenadna smrt od kolere sprečila ga je u toj zamisli: sačuvane su samo pripremne beleške za planiranu knjigu („Odlomci“, 1857).
Od filosofski relevantnih radova Kirejevskog u naš izbor nisu ušli: dva obimna članka („Pregled savremenog stanja književnosti“, 1845. – zanimljiv zbog ideje slovenofilstva; „O karakteru prosvećenosti Evrope i o njenom odnosu prema prosvećenosti Rusije“, 1852, gde iznosi koncept celovitog uma), dva kratka prikaza („Opit filosofske nauke F. Nadeždina“, 1845; „Paskalova dela u izdanju Kuzena“, 1845) i izveštaj o izvesnom Šelingovom predavanju („Šelingov govor“, 1845). U prevedenim tekstovima, međutim, ne samo da su sadržane osnovne filosofske ideje Kirejevskog, već je uočljiva i njihova evolucija od zapadnjaštva, preko slovenofilstva ka koncepciji celovitog uma.
U Dodatku smo preveli svedočenje Natalije P. Kirejev­ske (1809–1900), supruge Ivana Kirejevskog, „Istorija obraćenja Ivana Vasiljeviča“, koje je zabeležio Aleksandar I. Košeljov, kao i članak Alekseja S. Homjakova (1804–1860) „Povodom ’Odlomaka’ nađenih u hartijama I. V. Kirejevskog“, prvi put objavljenog 1857. godine.
Ilija Marić
75273157 Ka celovitom umu - Ivan Kirejevski

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.