| Stara cena | 2.490din | |
| Cena: | ||
| Želi ovaj predmet: | 2 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                                                        Godina izdanja: Tv
                                                                                
                        Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 
 
Džinovi (Giants) 
Tekst: Sara Til 
ilustrovali: Džulek Heler, Kerolin Skrejs, Huan Vijugor 
 
[prevela s engleskog Ljiljana Stanić] 
 
Izdavač: Jugoslavija, Beograd; Otokar Keršovani, Rijeka - 1980 
Štampa: Mladinska knjiga, Ljubljana 
191 strane, tvrde korice, latinica, dim. ↕31cm x ↔22cm x 2,3cm 
 
Tačno poreklo verovanja u džinove nije sasvim jasno.[5] Neki naučnici sa Bliskog istoka smatraju da su nastali kao zlonamerni duhovi nastanjeni u pustinjama i nečistim mestima, koji su često uzimali oblike životinja;[5] drugi smatraju da su to izvorno paganska prirodna božanstva koja su postepeno postala marginalizovana jer su druga božanstva uzimala veći značaj.[5] Ipak, mnogi Arapi su u predislamsko doba obožavali džinove,[6] mada se za razliku od bogova džinovi nisu smatrali besmrtnima. 
 
Iako ih smrtnost svrstava niže od bogova, čini se da je potovanje džinova imalo veći značaj u svakodnevnom životu predislamskih Arapa od samih bogova. Prema uobičajenom arapskom verovanju, gatare, predislamske filozofe i pesnike su inspirisali džinovi.[6][5] Njihova kultura i društvo bili su analogni toj predislamskoj arapskoj kulturi, sa plemenskim vođama, koji su štitili svoje saveznike i osvećivali ubistva za bilo kog člana njihovog plemena ili saveznika. Mada džinske moći nadmašuju ljudske, moguće je da bi čovek mogao ubiti džina u pojedinačnoj borbi. Smatralo se njin može poprimiti različite oblike, ali je najviše straha ulivao njegov nevidljivi oblik, jer bi tada mogao napasti, bez a bude primećen.[7] Strah od džinova je takođe postojao, jer se smatralo da su oni odgovorni za razne bolesti, uključujući mentalne bolesti.[6][5] Julius Velhausen je uočio da se smatralo da takvi duhovi nastanjuju pusta, prljava i mračna mesta, i da ulivaju strah.[8] Postojala je potreba da se osoba se od njih zaštiti, međutim oni nisu bili oličenje pravog kulta.[8] 
 
Neki učenjaci tvrde da je anđele i đavole poslao prorok Muhamed u Arabiju i da nisu postojali među džinivima. S druge strane, Amira el-Zejn[6] tvrdi da su anđeli bili poznati paganskim Arapima, ali da je izraz džin korišten za sve vrste natprirodnih entiteta među različitim religijama i kultovima; tako su zoroastrijski, hrišćanski i jevrejski anđeli i đavoli povezani sa `džinovima`. Al-Džahiz pripisuje predislamskim Arapima verovanje da društvo džinova sačinjava nekoliko plemena i grupa, te da su im pripisivani neki prirodni događaji, poput oluja. Takođe su smatralo da džinovi mogu zaštite, oženite, kidnapuju, poseduju i ubijaju ljude.