Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2015
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
BALKAN-TEROR KULTURE: Ivan Čolović
**Potpuno nova, nekorišćena knjiga.**
Naslov Balkan - teror kulture : razprave o politični antropologiji 2 / Ivan Čolović ; prevod Sara Špelec
Jedinstveni naslov Balkan - teror kulture. slovenački jezik
Ostali naslovi Balkan teror kulture
Vrsta građe knjiga
Jezik slovenački
Godina 2015
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze, 2015 ([Ljubljana] : Birografika Bori)
Fizički opis 188 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Špelec, Sara, 1985- = Špelec, Sara, 1985-
Zbirka Zbirka Kultura sožitja
ISBN 978-961-237-745-8 (broš.)
Napomene Izv. stv. nasl.: Balkan - teror kulture
Tiraž 300
Na koricama beleška o autoru
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 181-188.
Predmetne odrednice Politička antropologija
Kultura -- Balkanske države
Ivan Čolović, etnolog i esejista, osnovao je (1971) Biblioteku XX vek. Objavio je trinaest knjiga i veći broj radova o problemima književnosti, urbane etnologije, etnolingvistike i političke antropologije.
U trinaest eseja ove knjige autor govori o kulturi kao detonatoru mržnje i ratova na Balkanu. «Video sam je na delu tokom godina krize i ratova u bivšoj Jugoslaviji, a zatim sam video i to da je ona iz te krize i ratova izišla manje-više netaknuta, spremana da opet, ako zatreba, posluži istoj svrsi: da potpali. To me je podstaklo da posebnu pažnju posvetim posleratnom “patriotskom” diskursu o kulturi u Srbiji i drugim balkanskim zemljama, da utvrdim na koji način, zahvaljujući kojim retoričkim strategijama, taj diskurs uspeva da sačuva svoj ekplozivni potencijal. Tako sam se zainteresovao za mitove o takozvanom “nacionalnom duhovnom i kulturnom prostoru” ili za one o tobožnjoj sraslosti balkanskih nacija sa tlom na kome žive i na koje polažu ekskluzivno pravo, a moju pažnju privukli su i kultovi nacionalnog jezika, pesnika i njihovih grobova i spomenika, te epske tradicije i njenog glavnog simbola – gusala.» (Iz Predgovora).