Cena: |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Miroslav Mandic- Ne, ne verujem da se ova recenica ne cuje
Knjizevna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987.
Mek povez, 150 strana.
U istoriji vojvođanskog portreta delo Miroslava Mandića »Pesma o filmu« bitan je izuzetak koji nudi konceptualnu verziju političkog portreta ili, tačnije, antiportreta maršala Josipa Broza Tita, na način koji je imao subverzivne konsekvence i provokaciju političkog sistema; zbog tog teksta-portreta Mandić je bio osuđen po krivičnom zakonu.
Miroslav Mandić je nakon konceptualne umetnosti i, zatim, odsluženja zatvorske kazne, imao jedan dugogodišnji prekid u javnom izlaganju i nastupanju, da bi u osami počeo da gradi i izvodi »lik« harizmatske figure na drugoj sceni vojvođanske, srpske i jugoslovenske umetnosti. O »boravku« u zatvoru napisao je paradnevničke poetske zapise »Zatvor« koji su objavljeni u knjizi Ne, ne verujem da se ova rečenica ne čuje iz 1987, a to znači petnaest godina nakon odsluženja zatvorske kazne. Posvetio se lutanju, svakodnevici, fizičkom radu, meditativnim crtežima i slikama, ritualima svakodnevice, misticizmu, dokumentovanju svakodnevnog života itd. Sve se to odigravalo u privatnim prostorima na marginama poznosocijalističkog društva. Započeo je doživotni projekat nazvan Čovek, koji se zasniva na fotografskom snimanju sopstvenog lica jednom mesečno tokom celog života. Radio je na desetogodišnjem projektu crtanja Lišće - Drvo života (1975-1985), pri čemu je nastalo 3.650 crteža koji zajedno pokrivaju površinu od 2,7 x 20 kvadratnih metara. Vraća se javnom umetničkom delovanju 1981. godine. Objavljuje poeziju. Počinje da radi umetničke radove sa hodanjem i interakcijama sa ambijentalnim i ljudskim situacijama. Teži ka umetnosti kao herojskom poduhvatu. Kopirao je dvadeset romana između 1985. i 1987. Desetogodišnji projekat »Ruža lutanja« realizovao je između 1991. i 2001. Ova njegova dela nastaju u duhu postmodernog nomadizma, eklekticizma i individualnih mitologija. Umetnik je taj koji započinje svoj hod ka večnosti u međuprostorima mitskog i doslovno egzistencijalnog.
tags: avangarda, konceptuala, konceptualna umetnost, miroslav mandic, grupa KOD, ruza lutanja, gorgona, julije knifer, grupa oho, mangelos, slavko matkovic...