Jezik: Srpski

Nisam zločinac, jer sam uništio ono što je bilo zlo. Mislim da sam dobar. Gavrilo Princip, 23. oktobra 1914.
Dvadeset osmog juna 1914. ubijen je nadvojvoda/prestolonasljednik Franz Ferdinand. Bila je to iskra koja je zapalila svijet. Umjetnik i pisac Henrik Rehr ušao je u život nadvojvodinog ubice Gavrila Principa i stvorio novelu koja se mora pročitati u već za sada velikoj količini grafičkih romana o Prvom svjetskom ratu.
Mnogo je tinte već potrošeno o početku Velikog rata, ali nikada prije nijedna publikacija nije toliko duboko istražila čovjeka koji je vjerovatno uticao na to da svijet krene brže u pogrešnom smjeru.
Na 232 stranice Rehrov opsežno istraženi grafički roman zadire u motivaciju mladog bosanskog Srbina Gavrila Principa i kontekstualizira njegovo uzimanje oružja.
Rehr je svoje umijeće iskoristio da u toku i nakon priče suosjećamo sa Gavrilom koji je bio samo običan čovjek, pun želje i nade za bolji život svojih sunarodnjaka, ali ipak samo zupčanik u mašini velikih sila.
Od mladosti provedene u siromaštvu kao sedmo od devetero djece u ruralnoj Bosni i Hercegovini, do izgubljenog obrazovanja u Sarajevu, gdje dolazi u kontakt s anarhističkim elementima, Principov život do trenutka kada je ušao u istoriju sastojao se uglavnom od nedaće i gladi.
Radikalne filozofije represije i “moć narodu”, koju su ovjekovječili pisci poput Bakoenina i Kropotkina, duboko su odjeknule kod Principa, koji je čitav život živio pod jarmom austrijskog vladara od kojeg je Bosna i Hercegovina bila aneksirana.
U nevjerovatnom načinu pripovijedanja, Rehr redovito prekida Principovu životnu priču vinjetama života Franza Ferdinanda. Kontrast Gavrilovog sa aristokratovim životom luksuza i privilegija ne može biti oštriji, a napetost raste kako se susret između njih dvojice bliži – pogotovo jer nadvojvoda ignorira upozorenje na zavjeru o planiranom atentatu.
Sve to vrijeme priča o Gavrilu Principu maestralno ocrtava politička žarišta Evrope s prijelazom stoljeća, precizno postavljajući geografske i historijske tenzije između Bosne, Srbije i Austro-Ugarske.
Stil crtanja zapanjujuće prikriva ozbiljnost postupaka i odluka Gavrila Principa. Rehr također ne bježi od prozaičnijih slika, kombinujući priču pucnjevima, unakaženim vojnikom ili lešom u crkvi kao prikaz strahota koje tek dolaze.
Kada pročitate knjigu, na početku ne osjećate empatiju, već neizmjernu tugu. To je priča o izgubljenim životima, nestalim u međunarodnim politikama i žudnjom da nešto nečemu pripadne. Iako ova grafička novela u mnogim evropskim prevodima ima podnaslov “Čovjek koji je započeo Prvi svjetski rat”, jasno je da je Austrija samo tražila izgovor za invaziju na Balkan.

232 str.