Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Priredim Miroljub Stojanovic
I deo knjige pesme na ruskom i srpskom, u drugom delu komentar na rad Cehotina Miroljuba M. Stojanovica
Istorija diplomatije, ali ni istorija književnosti nisu zabeležile i zapamtile da je jedan strani diplomata napisao knjigu rodoljubivih pesama i poema koje je posvetio narodu i zemlji u kojoj je službovao. Kako se nešto tako ipak dogodilo i takav „slučaj” postoji, na jedinstven izdavački poduhvat odlučili su se u Centru za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu, gde su posle sedam godina rada – objavili knjigu poezije Stjepana Ivanoviča Čohotina, ruskog imperatorskog konzula, koji je kao diplomatski.Konzul Čohotin će zbog načina na koji je pisao i zbog posvećenosti svojih rodoljubivih stihova narodu i državi u kojoj je službovao, sigurno dobiti svoje posebno mesto među poetama. Diplomata je celu knjigu posvetio Srbiji i srpskom narodu, a nastala je u periodu od 1900. do 1918. godine, uglavnom u Nišu, gde je bio na visokom diplomatskom položaju, a delom u Odesi, gde je završena i gde je posle početka Prvog svetskog rata Stjepan Ivanovič Čohotin prebačen sa službom.
Knjiga je napisana po ruskom pravopisu koji je važio do dekreta nove sovjetske vlade, donetog 23. decembra 1917, a koji je zvanično u Sovjetskom Savezu počeo da se primenjuje od 10. oktobra 1918. godine. Najviše posla za autografe bilo je tokom dešifrovanja i prevođenja dela konzula Čohotina, što je kod nas stvorilo ideju da delo štampamo na dva jezika, na ruskom i srpskom, a ruski tekst je na aktuelnom pravopisu ove zemlje. Ta naša ideja bila je motivisana željom da čitaocima u našoj zemlji, poznavaocima ruskog jezika, omogućimo da mogu da pročitaju knjigu i na ruskom, ali i na naš jezik prevedene stihove. Uspeh je u tome što smo u dešifrovanju i prevodu zadržali autorska pesnička rešenja, a da time uopšte nismo narušili lepotu stihova – objašnjava Miroljub Stojanović.
k7+